Budućnost zdravstvene industrije - personalizirana medicina
Tema je to Drugog hrvatskog zdravstvenog kongresa koji je održan u utorak sa ciljem poticanja javne rasprave o mjerama za stvaranje održivog zdravstvenog sustava, što uključuje primjenu novih znanstvenih spoznaja i kliničkih smjernica u liječenju, upravljanje ljudskim resursima i sinergiju privatnog i javnog zdravstva.
Govoreći o primjeni novih spoznaja u medicini, znanstvenik i liječnik Dragan Primorac istaknuo je kako se u svijetu ubrzano razvija personalizirana medicina, zasnovana na korištenju genetskih posebnosti svakoga pacijenta, s golemim potencijalima u otkrivanju, liječenju i sprječavanju bolesti, a na primjeni tog koncepta, koji uključuje molekularnu dijagnostiku, staničnu i gensku terapiju, intenzivno rade i hrvatski stručnjaci.
Primorac je rekao kako Hrvatska ima klaster personalizirane medicine koji je dosad aplicirao na niz projekata u vrijednosti 30 milijuna eura, sa ciljem osnivanja prve institucije koja bi se bavila tim područjem.
- Personalizirana medicina predstavlja pravu terapiju za pravog pacijenta u pravo vrijeme, a do prave terapije može se doći samo ako poznajete strukturu genoma, jer određena količina istog lijeka nekoj osobi može pomoći a neku može ubiti - kazao je.
Najavio je i skoru objavu rezultata zajedničkog istraživanja stručnjaka tvrtke Genosa i Specijalne bolnice Sv. Katarina, koji su dokazali da kronološka starost ne mora odgovarati biološkoj starosti, a na to utječe glikan, posebne molekula šećera koje utječu na proteine i podložni su promjenama, što znači da se na njih, za razliku od genoma, može djelovati.
Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ) Željko Krznarić istaknuo je važnost kliničkih smjernica u liječenju bolesti s obzirom na procjene da je gotovo trećina specijalističkih pregleda u Hrvatskoj nepotrebna.
Kliničke smjernice ili algoritmi osnova su za postupanje svakog liječnika, no kod nas je u zadnjih 20 godina napisana tek desetina potrebnog broja, pa stručnjaci upozoravaju kako se bez njihova donošenja neće riješiti liste čekanja i urediti zdravstveni sustav.
Krznarić kaže da HLZ broji 147 stručnih društava , a u razdoblju od 2004. do 2016. donesena je 71 smjernica, pri čemu je rad na njima intenziviran zadnjih godina, pa se godišnje donese njih desetak. U izradi smjernica sudjelovalo je više od 50 posto stručnih društava.
Na konferenciji je bilo govora i o ljudskim resursima u zdravstvu uz poruku da treba pronaći model za zadržavanje zdravstvenih stručnjaka. Hrvatsku je, rečeno je, u zadnje vrijeme napustilo oko 350 liječnika, a po podacima Hrvatske liječničke komore dokumentaciju za odlazak na rad u inozemstvo prikupilo je više od tisuću liječnika specijalista, prosječne dobi od 37 godina.
