Predavanje „Franjo – papa iznenađenja“ upriličeno je u ciklusu tribina u Klubu knjižare Nova gdje je dr. Raguž ponudio novi teološki pogled na Papin pontifikat i njegov profil s četirima odrednicama djelovanja koja su novost prakse, milosrđe kao konkretna ljubav, argentinska teologija oslobođenja te vizija Crkve i društva, ne više kao kružnice, nego poliedra, kao Crkve pastoralnog obraćenja. Također je iznio svoje teološko viđenje nove Papine enciklike Laudato si (Hvaljen budi) koju je ocijenio izvanrednom jer „savršeno izriče duh pape Franje“.

„Ovaj je papa Franjo zaista papa iznenađenja. Ne odgovara ni konzervativnima, a ni progresistima. Konzervativni bi htjeli mir, da sve ostane po staromu, utabanom, a progresisti bi htjeli brze reforme. Kakav je to papa? Neki tvrde da se razmeće skromnošću, nepotrebnim stilom, dok s druge strane zbunjuje i liberalne krugove Katoličke Crkve, a zbunjuje i njegova medijska popularnost. Je li to dobro ili nije?

Za razumijevanje ga je ponajprije dobro usporediti s prethodnikom Benediktom XVI. koji se teorijski ne razlikuju, ali ih razlikuje praksa. Za papu Franju stvarnost ima prednost pred idejom, on ne želi zastupati populizam, već je u pozadini kršćanske misli pogođenost Bogom, konkretnim, ne apstraktnim, konkretnom Crkvom, ljudima. Papa kaže: „Osjetiti miris ovaca“. I donosi u Crkvu novost prakse, napušta samog sebe idući konkretnim ljudima i na temelju toga govori, propovijeda. Ne boji se ljudi, ide među njih u Kristovu smislu i s pravom je zbunio određene dijelove Crkve u praksi koja se ne zavlači u sigurnost Crkve. To je veliko osvježenje u Katoličkoj Crkvi; papa koji konkretno djeluje, misli polazeći od drugoga, a s tim će uslijediti dramatična teologija“, rekao je dr. Raguž o „velikom Papi“ koji franjevačkim stilom navješćuje svježe i neposredno.

Dr. Raguž je također istaknuo kako je središnja kategorija papinog pontifikata „milosrđe, a teološka pozadina argentinska teologija oslobođenja vođena teologijom vidjeti-prosuditi-djelovati Lucia Gere, 1924.-2012., odnosno teologija naroda Božjega, ali ne pod vidom zapadnjačkih, demokratičnih i brzih reforma“.

„Posebna je Papina vizija Crkve i društva koje nije više model kružnice, nego poliedra. To je ključna slika, izrečena u apostolskoj pobudnici „Radost evanđelja“, Crkve pastoralnog obraćenja. S poštovanjem, osobno motrim kako u teološkom profilu ima i nedostataka u smislu nedorečene misli i nepostojanja mistike. Osobno bih volio naglašeniji kontemplativni mistički vid“, rekao je dr. Raguž.

Naslanjajući se na rečeno, predavač je otvorio drugu temu promišljanja o Papinoj enciklici Laudato si, čiji je talijanski naslov uzet iz hvalospjeva „Pjesme brata Sunca“ sv. Franje Asiškog, ukazujući kako dokument govori o stvaranju i ekologiji.