Tijekom susreta okupilo se dvjestotinjak sudionika, gospodarstvenika, povjesničara, demografa, književnika, pedagoga, komunikologa te katoličkih teologa iz dijaspore i Domovine.

Kongres je otvoren pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović. Prigodom svečanosti u Hrvatskome narodnom kazalištu u Šibeniku, na otvaranju predsjednicu je zastupao predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Istaknuo je kako je nužna ponovna uspostava povjerenja i zajedništva između iseljene i domovinske Hrvatske.

– Hrvatski iseljenički kongres snaži to zajedništvo nacije i otvara nove mogućnosti za hrvatski napredak - rekao je Zvonko Milas.

Podsjetio je kako je domovina stvorena u teškoj patnji, prema tome ne smijemo dopustiti da uništimo sve dobro što je načinjeno u posljednjih 25 godina.

Na rad prvoga iseljeničkoga kongresa osvrnuo se tadašnji ravnatelj Hrvatske inozemne pastve fra Josip Bebić. Prvog dana kongresa među brojnim izlagačima vlč. dr. sc. Tomislav Markić govorio je na temu "Pastoralni izazovi i perspektiva hrvatske inozemne pastve".

Naglasio je kako se među pastoralnim izazovima osobito ističe proces prenošenja vjere budućim naraštajima.

- Pastoralni izazovi vezani su uz specifičnu situaciju Crkve u zemljama kamo su naši iseljenici doselili, kao i društvene, kulturne, gospodarske i političke situacije u odredišnoj zemlji - kazao je vlč. Markić.

Ukazao je kako hrvatska inozemna pastva dobiva novo značenje i zadaću u pružanju pomoći oko snalaženja u novoj sredini kao i u pronalaženju novoga duhovnog krova nad glavom.

- Potrebno je jače povezati pastoral naših iseljenika kako s mjesnom Crkvom u inozemstvu, tako i sa Crkvom u Domovini - naglasio je vlč. Markić.

Drugi dan kongresa održan je pod naslovom ''Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu''. Na tu temu držana su četiri izlaganja. ''Selilaštvo u svijetlu socijalnog nauka Crkve. Migracije novi prostor evangelizacije i solidarnost'' o toj temi govorila je dr. sc. Dubravka Petrović Štefanac.

Štefanac je pojasnila kako selilaštvo treba promatrati očima vjere jer ono je za Crkvu važan izazov, kojim se mora otkriti Božji naum koji se po iseljenicima ostvaruje. Istaknula je kako pojavu selilaca treba staviti u službu izgradnje istinskoga čovječanstva i naviještanja evanđelja mira.

Pozvala je na ponovno promišljanje o temeljnim vrijednostima bez kojih nije moguć skladni suživot ljudi i kultura.

- Crkveno učiteljstvo službenim dokumentima na poseban način iskazuje svoju blizinu, povezanost i suodgovornost s iseljenicima ukazujući na njihove radosti i nade, tuge i tjeskobe- ukazala je Štefanac. Pokazala je kako papa Franjo jasno upućuje na preuzimanje obveze odgovornosti i solidarnosti, stavljajući naglasak na poštivanje ljudske osobe, kulturu susreta i potrebu istinskoga dijaloga.

Gvardijan samostana svetog Frane u Šibeniku fra Ivan Bradarić imao je izlaganje na temu ''Doprinos Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca dušobrižništvu među hrvatskim iseljenicima''.

Dr. sc. vlč. Nediljko Ante Ančić govorio je na temu ''Identitet u dijaspori. Hrvatski katolici između stare domovine i novoga prebivališta". Tijekom izlaganja ukazao je na perspektive Hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj, pod vidom očuvanju vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta hrvatskih doseljenika u današnjim promijenjenim okolnostima.

''Slika hrvatskoga Iseljeništva u hrvatskim katoličkim glasilima" izlaganje je priredila dr. sc. Suzana Vrhovski Peran. Osvrnula se na način kako hrvatska katolička glasila prate hrvatske iseljeničke teme.

- Nedostaje tematskih promišljanja stručnjaka, razgovora s povratnicima i reportaža o životu iseljenika - priopćila je Peran.

Trećeg dana kongresa u nedjelju, 3. srpnja za sve sudionike održano je misno slavlje u katedrali Svetog Jakova u Šibeniku. Slavlje je  predvodio apostolski upravitelj Šibenske biskupije biskup Ante Ivas.

Biskup je tijekom homilije ukazao kako se Hrvati danas trebaju vezati uz križ Kristov i živjeti kroz prizmu križa.

- Hrvati se trebaju vratiti Riječi Božjoj jer život nije put kroz ravnicu, nego najčešće uspon na Kalvarije i Golgote - naglasio je.

Upozorio je kako pobjeđuje onaj tko ustraje do konca,  vjeri riječima sv. Evanđelja.

- Svatko je od nas po svetom krštenju i  Euharistiji, pozvan i poslan da u svakom gradu i mjestu naviješta i donosi mir Božji - zaključio je biskup Ante Ivas.