Hrvatska predsjednica i bugarski predsjednik Rosen suglasili su se kako su sveukupni bilateralni odnosi između Hrvatske i Bugarske intenzivni i prijateljski, bez otvorenih pitanja, temeljeni na snažnim povijesnim vezama i zajedničkoj europskoj budućnosti.

Bugarski predsjednik Plevnelijev istaknuo je da prijateljski odnosi hrvatskog i bugarskog naroda sežu daleko u prošlost.

- Hrvatska je oduvijek izražavala potporu miru i neovisnosti Bugarske - kazao je, istaknuvši da je Bugarska priznala Hrvatsku odmah 15. siječnja 1992., zajedno sa svih 12 članica tadašnje Europske zajednice.

Bugarski predsjednik kazao je da dvije zemlje u okviru EU-a i NATO-a jako dobro surađuju i dijele mnoga stajališta.

Napomenuo je kao Bugarska i Hrvatska podržavaju euroatlantsku integraciju svih zemalja jugoistočne Europe i spremne su zajednički raditi na izgradnji dugoročnog mira, stabilnosti i razvoja tog dijela Europe.

Prioritetna područja za jačanje suradnje, bugarski predsjednik je istaknuo energetsku sigurnost i neovisnost za što je potrebno diversificirati dobavne pravce i bolje povezati električne i plinske mreže te razvoj prometne infrastrukture.

Bugarski predsjednik napomenuo je da u EU postoji čitav niz instrumenata i inicijativa za jačanje gospodarske i energetske suradnje kao što su Instrument za povezivanje Europe (CEF), Dunavska, Crnomorska i Jadransko-jonska euroregija te novi Junckerov plan za poticanje investicija.

Podržao je također inicijativu Jadran-Baltik-Crno more, koju hrvatska predsjednica zagovara od početka mandata kao novi način suradnje srednjoeuropskih zemalja na osi sjever-jug.

Bugarska također planira uspostaviti plinsko čvorište kod Varne na crnomorskoj obali, koje će uključivati LNG terminal, i taj projekt upravo finalizira u suradnji s Europskom komisijom kako bi bio u skladu s europskim propisima.

Hrvatska i Bugarska surađuju i u pripremama za Schengen. Grabar-Kitarović je istaknula da će 1. srpnja ove godine Komisija u Hrvatskoj započeti schengensku evaluaciju koja bi trebala trajati oko godinu dana, a na osnovi koje će se procijeniti ispunjava li Hrvatska sve uvjete za pristupanje Schengenu.

Za pristupanje Schengenu potrebna je jednoglasna odluka Vijeća EU-a (države članice), na osnovi pozitivne ocjene Europske komisije da su ispunjeni svi uvjeti. Državama članicama do sada je za ulazak u Schegen trebalo tri do osam godina nakon pristupanja EU-u (Austrija i 9 država koje su u EU ušle 2004. - 3 godine, Grčka - 8 godina, Italija - 7 godina).

Predsjednica je napomenula kako je nije zadovoljna povlačenjem novca iz europskih fondova u Hrvatskoj te izrazila nadu da će i Hrvatska uskoro biti jednako uspješna kao i Bugarska, koja je u razdoblju od 2007. do 2013. imala pozitivnu bilancu od 8,8 milijarda eura čiste dobiti od članstva u EU.

- Kad je riječ o bilateralnim gospodarskim odnosima, oni su dosta skromni i potrebno ih je unaprijediti - kazala je, napomenuvši da je Bugarska 27. partner Hrvatske u vanjskoj trgovini, a trgovinska razmjena prošle godine iznosila je svega 163 milijuna eura.

Ulaganja iz Bugarsku u Hrvatsku gotovo ne postoje, a ulaganja iz Hrvatske u Bugarsku iznosila su prošle godine 14,5 milijuna eura.

Bugarski i hrvatski gospodarstvenici zainteresirani su za jačanje suradnje u području energetike, prometne infrastrukture, turizma, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, vojne i prehrambene industrije te poljoprivrede.

Grabar-Kitarović i Plevnelijev razgovarali su i o migrantskoj krizi i borbi protiv terorizma u svjetlu terorističkih napada u Parizu prošle godine i nedavnih napada u Bruxellesu. Suglasili su se da je potreban zajednički europski pristup i solidarnost te jačanje suradnje između nacionalnih obavještajnih agencija, kao i da treba riješiti uzroke krize na Bliskom istoku.