HAZU: Međunarodno priznanje kruna je višestoljetne borbe Hrvata za državnost i nacionalni identitet
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić istaknuo je u petak, u povodu 25. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, da je 15. siječnja 1992. jedan od najvažnijih dana u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti, jer je međunarodno priznanje bilo kruna višestoljetne borbe Hrvata za svoju državnost i nacionalni identitet.
Autor
HINA/Laudato/E.D.H.
Fotograf
Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Objavljeno:
13.01.2017 13:13
Akademik Kusić navodi kako je odluka zemalja Europske zajednice od 15. siječnja 1992. o međunarodnom priznanju samostalne Republike Hrvatske bio presudan trenutak u procesu međunarodnog priznanja nove hrvatske države koja je tim činom priznata od onih država s kojima stoljećima čini isti civilizacijski i kulturni krug i kojima se težila priključiti.
Proces međunarodnog priznanja Hrvatske bio mukotrpan
- Stoga smo mi koji smo doživjeli ostvarenje tisućljetnog sna, osamostaljenje i priznanje Hrvatske, doista privilegiran naraštaj. Međunarodnim priznanjem priznati su i hrvatski nacionalni simboli (zastava, grb, himna), Zagreb je po prvi put službeno postao svjetska i europska metropola, sjedište stranih veleposlanstava, hrvatski sportaši su nakon priznanja mogli napokon samostalno nastupati na sportskim natjecanjima te su značajno pridonijeli prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu, Hrvatska je nakon priznanja napokon mogla osnovati svoju diplomaciju i razvijati bilateralne i multilateralne odnose izravno, u skladu sa svojim državnim i nacionalnim interesima, hrvatski građani nakon priznanja napokon su mogli početi putovati s hrvatskim putovnicama, što je nedugo prije toga bilo nezamislivo - ističe akademik Kusić.
Međunarodno priznanje bilo znak da je Hrvatska pobijedila u Domovinskom ratu
Ne smije se zaboraviti niti doprinos Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i cijele hrvatske akademske zajednice koja je svojim kontaktima diljem svijeta širila istinu o pravednoj borbi hrvatskog naroda za slobodu i samostalnost, što je postupno dovelo do promjene stava međunarodnih čimbenika u korist priznanja Hrvatske, zaključuje akademik Kusić.
No, naglasio je, najzaslužniji za priznanje su ipak prije svega hrvatski narod i hrvatski branitelji u Domovinskom ratu, koji su 1991. obranili veći dio hrvatskog teritorija, uključujući i Zagreb kao glavni grad. Zasluge pripadaju i prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu koji je uspješno vodio cijeli proces osamostaljenja Hrvatske.
Priznanje je bilo znak da je Hrvatska pobijedila u Domovinskom ratu i da samo treba pričekati povoljne okolnosti da oslobodi ili reintegrira svoje okupirane krajeve, dodao je akademik Kusić.
Tuđman: 15. siječnja 1992. zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog narod
Toga 15. siječnja 1992., kada je Hrvatska postala međunarodno priznata država, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje Jugoslavenske narodne armije i srpskih paravojnih postrojba. Hrvatska je velik dio okupiranog područja oslobodila vojno-redarstvenom operacijom Olujom 1995., a na svoje državne granice izašla je po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i Hrvatskog podunavlja godine u siječnju 1998. godine
Na dan međunarodnog priznanja, 15. siječnja, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u emotivnom je obraćanju naciji poručio: "Današnji dan - 15. siječnja 1992. - biti će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana". Svojim je suradnicima rekao: "Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države".
Međunarodno priznanje Hrvatske je postupno uslijedilo nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. Republiku Hrvatsku je prvi priznao Island, 19. prosinca 1991., a istog dana je Njemačka objavila priznanje koje je međutim trebalo stupiti na snagu 15. siječnja 1992. Vatikan je priznao Hrvatsku 13. siječnja, a San Marino 14. siječnja.
Dana 15. siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo svih 12 tadašnjih članica Europske zajednice, te još i Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska. Sljedećeg dana uslijedilo je priznanje još zemalja, a do kraja siječnja Hrvatsku su priznale 44 države. Nadnevak 15. siječnja se obilježava kao spomendan - Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Na sjednici Glavne skupštine UN-a 22. svibnja 1992. godine Hrvatska je aklamacijom primljena u članstvo Ujedinjenih naroda.
Proces međunarodnog priznanja Hrvatske bio mukotrpan
- Stoga smo mi koji smo doživjeli ostvarenje tisućljetnog sna, osamostaljenje i priznanje Hrvatske, doista privilegiran naraštaj. Međunarodnim priznanjem priznati su i hrvatski nacionalni simboli (zastava, grb, himna), Zagreb je po prvi put službeno postao svjetska i europska metropola, sjedište stranih veleposlanstava, hrvatski sportaši su nakon priznanja mogli napokon samostalno nastupati na sportskim natjecanjima te su značajno pridonijeli prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu, Hrvatska je nakon priznanja napokon mogla osnovati svoju diplomaciju i razvijati bilateralne i multilateralne odnose izravno, u skladu sa svojim državnim i nacionalnim interesima, hrvatski građani nakon priznanja napokon su mogli početi putovati s hrvatskim putovnicama, što je nedugo prije toga bilo nezamislivo - ističe akademik Kusić.
Međunarodno priznanje bilo znak da je Hrvatska pobijedila u Domovinskom ratu
Ne smije se zaboraviti niti doprinos Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i cijele hrvatske akademske zajednice koja je svojim kontaktima diljem svijeta širila istinu o pravednoj borbi hrvatskog naroda za slobodu i samostalnost, što je postupno dovelo do promjene stava međunarodnih čimbenika u korist priznanja Hrvatske, zaključuje akademik Kusić.
No, naglasio je, najzaslužniji za priznanje su ipak prije svega hrvatski narod i hrvatski branitelji u Domovinskom ratu, koji su 1991. obranili veći dio hrvatskog teritorija, uključujući i Zagreb kao glavni grad. Zasluge pripadaju i prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu koji je uspješno vodio cijeli proces osamostaljenja Hrvatske.
Priznanje je bilo znak da je Hrvatska pobijedila u Domovinskom ratu i da samo treba pričekati povoljne okolnosti da oslobodi ili reintegrira svoje okupirane krajeve, dodao je akademik Kusić.
Tuđman: 15. siječnja 1992. zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog narod
Toga 15. siječnja 1992., kada je Hrvatska postala međunarodno priznata država, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje Jugoslavenske narodne armije i srpskih paravojnih postrojba. Hrvatska je velik dio okupiranog područja oslobodila vojno-redarstvenom operacijom Olujom 1995., a na svoje državne granice izašla je po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i Hrvatskog podunavlja godine u siječnju 1998. godine
Na dan međunarodnog priznanja, 15. siječnja, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u emotivnom je obraćanju naciji poručio: "Današnji dan - 15. siječnja 1992. - biti će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana". Svojim je suradnicima rekao: "Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države".
Međunarodno priznanje Hrvatske je postupno uslijedilo nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. Republiku Hrvatsku je prvi priznao Island, 19. prosinca 1991., a istog dana je Njemačka objavila priznanje koje je međutim trebalo stupiti na snagu 15. siječnja 1992. Vatikan je priznao Hrvatsku 13. siječnja, a San Marino 14. siječnja.
Dana 15. siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo svih 12 tadašnjih članica Europske zajednice, te još i Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska. Sljedećeg dana uslijedilo je priznanje još zemalja, a do kraja siječnja Hrvatsku su priznale 44 države. Nadnevak 15. siječnja se obilježava kao spomendan - Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Na sjednici Glavne skupštine UN-a 22. svibnja 1992. godine Hrvatska je aklamacijom primljena u članstvo Ujedinjenih naroda.
