Hrvatska i litavska predsjednica podržale energetsku neovisnost
Energetska je neovisnost veoma važna, a u vezi s njom Hrvatska može mnogo naučiti od Litve, rekle su 29. lipnja u Zagrebu hrvatska i litavska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i Dalia Grybauskaite.
„Krize na europskom istoku mogu utjecati na sigurnost pa je energetsko osamostaljivanje nužno“, rekla je Grabar-Kitarović.
„Potrebna je diverzifikacija izvora energije i putova prijenosa“, rekla je Grabar-Kitarović na zajedničkoj konferenciji za novinare s Grybauskaite nakon njihova susreta.
„Treba povezati infrastrukturu kako bismo mogli pomoći jedni drugima i kako bi Europska unija bila puno manje ovisna o izvorima energenata s nestabilnih područja“, rekla je hrvatska predsjednica koja se zalaže za sredozemno-baltičku suradnju i u energetici.
Litva je u osam godina ostvarila potpunu energetsku neovisnost. Među ostalim, postigla je to plutajućim terminalom za ukapljeni plin koji je od listopada 2014. usidren u baltičkoj luci Klaipedi, a nosi simbolično ime Nezavisnost.
„Terminal, unajmljen od norveške tvrtke Hoegh LNG, znači da Moskva više ne može manipuliranjem cijenom plina vršiti politički pritisak na tu članicu Europske unije i NATO-a“, rekla je tada novinarima litavska predsjednica.
„Naš susjed“, dodala je litavska predsjednica misleći na Rusiju, „ucjenjivao nas je, plaćali smo energente 40 posto više od Njemačke, a sad je cijena znatno pala“.
„Prije 8 godina Litva je 100 posto ovisila o ruskome plinu i nafti, a danas smo što se plina tiče 100 posto neovisni, a od prosinca ćemo biti neovisni i u proizvodnji električne energije“, rekla je i objasnila kako je Litva to postigla i vlastitim investiranjem.
„Ne treba čekati financiranje izvana, treba i ulagati. Tako se ostvaruje i politička neovisnost“, poručila je litavska predsjednica, dodavši kako su Hrvatska i Litva geografski udaljene, ali povijesno slične zemlje i danas su obje članice EU-a i NATO-a. „Objema je, jedinima u Uniji, na čelu države žena“, rekla je Grybauskaite.
Po riječima litavske predsjednice, koju će primiti i hrvatski premijer Zoran Milanović, Litva će učiti na hrvatsko-slovenskom primjeru partnerskog upravljanja nuklearnom elektranom.