'Olujom' je u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćen najveći dio dotad okupiranog teritorija, na kojem je bila tzv. Republika Srpska Krajina, paradržava bez ikakvoga međunarodnog priznanja. Također, 'Oluja' je uz 'Bljesak' ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. Hrvatskoj je nakon 'Oluje' ostalo osloboditi hrvatsko Podunavlje (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), što je pokrenuto mirnom reintegracijom te završeno 15. siječnja 1998. uz posebnu Prijelaznu upravu Vijeća sigurnosti UN-a.

Tijek pobjedonosne akcije

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskoga teritorija, života u izbjeglištvu i strahu od neprijateljske osvete, granata koje su danonoćno prijetile stanovništvu, mnogih neuspješnih pregovora i inicijativa, Hrvatskoj nije preostalo ništa drugo nego vlastitom oružanom silom osloboditi zaposjednuti teritorij. Hrvatska vojska (HV) stasala je u silu koja je to od 4. do 7. kolovoza 1995. učinila sama, bez ičije pomoći. Na političkom planu posljednji pokušaj mirnog rješenja problema okupacije dijela hrvatskoga teritorija dogodio se 3. kolovoza 1995. na sastanku predstavnika hrvatske vlasti i pobunjenih Srba iz Knina u blizini Ženeve.

'Oluja' je počela 4. kolovoza 1995. u pet sati ujutro i najavila je kraj srpske okupacije, koja je počela u ljeto 1990. blokadom hrvatskih prometnica, a s vremenom je prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrpskog stanovništva, u čemu je srpskim paravojnim postrojbama uvelike pomagala JNA.

Hrvatska vojska i policija 4. kolovoza 1995. oslobodile su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u njihovu okruženju, a oslobođeno je i više gradova i sela na širemu okupiranom području. Rano navečer toga dana hrvatska i međunarodna javnost upoznate su da akcija, tijekom koje je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pozvao građane srpske nacionalnosti da ostanu u svojim kućama, teče po planu.

Oslobođenje Knina, kruna Domovinskog rata

Točno u podne, u subotu 5. kolovoza, na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava, što je značilo da je Knin, središte i simbol srpske pobune, oslobođen. Tada su oslobođeni i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja te više prometnica, a oslobođena je i Dubica te su hrvatske snage došle na granicu s BiH. Idući dan 6. kolovoza hrvatske su snage oslobodile Plaški, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza tadašnji hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije 'Oluje' u bivšim sektorima Sjever i Jug.

Oslobođenjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije 'Oluje' i cijeloga Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa bile su prisiljene potpisati predaju.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su nešto manje od 10 500 četvornih kilometara, to jest gotovo petinu države, ili 18,4 posto teritorija Hrvatske, što je utjecalo na završetak rata u BiH te na mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. U 'Oluji' su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a ranjeno ih je više od 1400.

U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008., do kada se 5. kolovoza slavio kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, taj se dan slavi i kao Dan hrvatskih branitelja, to jest kao državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Hrvatska je legitimnost 'Oluje' dokazala na Haaškome sudu

Žalbeno vijeće Haaškoga suda (ICTY) 16. studenoga 2012. poništilo je prvostupanjsku presudu hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, koji su pred tim sudom dokazivali legitimnost akcije 'Oluje'. Vijeće je donijelo oslobađajuće presude i naložilo njihovo trenutačno puštanje na slobodu. Prvostupanjskom presudom generali Gotovina i Markač dobili su 24 i 18 godina zatvora. Ante Gotovina bio je u vrijeme 'Oluje' zapovjednik Zbornog područja Split, a Mladen Markač zapovjednik Specijalne policije. Gotovina je u pritvoru ICTY-ja bio od 10. prosinca 2005., a Markač od 11. ožujka 2004. pod optužbama da su sudjelovali u udruženome zločinačkom pothvatu te prekomjerno granatirali Knin, Gračac, Obrovac i Benkovac. Svjetske tiskovine i elektronički mediji na svim kontinentima prenijeli su vijest da su dvojica hrvatskih generala oslobođeni optužbe za ratne zločine, a većina ih je pisala da je hrvatski narod pravorijek čekao uz bdjenje i molitvu i pozdravio ga povicima oduševljenja.