Izaslanik predsjednice i predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan domovine Zvonko Milas, na početku kongresa je ukazao na potrebu ponovne uspostave povjerenja i zajedništva između iseljene i domovinske Hrvatske.

– Hrvatski iseljenički kongres snaži to zajedništvo nacije i otvara nove mogućnosti za hrvatski napredak. U proteklom razdoblju nestalo je povjerenja između iseljene i domovinske Hrvatske i treba ga vratiti. Domovina je stvorena u teškoj patnji i ne smijemo dopustiti da uništimo sve dobro što je napravljeno u zadnjih 25 godina – poručio je Milas.

HDZ-ova saborska zastupnica Margareta Mađerić istaknula je iseljavanje kao jedan od najvećih nacionalnih problema.

– Od osamostaljenja Hrvatske malo toga se promijenilo glede iseljeničke problematike. Tako se i danas naši iseljenici u Hrvatskoj susreću s poteškoćama u ostvarivanju njihovih političkih prava, prava na glasovanje na izborima, s dvojnim oporezivanjem, poteškoćama s dobivanjem državljanstva, poduzetničkom klimom i drugim birokratskim preprekama. Oko rješavanje svih navedenih problema svi se mi moramo ujediniti, svi koji imaju dužnost i obvezu rješavati probleme, kako Hrvatska u domovini tako i u iseljeništvu, jer upravo su naši iseljenici kojih izvan granica naše domovine ima gotovo četiri milijuna jedan od najznačajnijih promotora Hrvatske u svijetu, gdje su na znanstvenim, kulturnim i športskim i drugim područjima svojim uspjesima kroz sve ove godine predstavljali i predstavljati će našu Hrvatsku na najbolji mogući način – rekla je.

Također je istaknula kako je iseljena je Hrvatska za vrijeme Domovinskog rata pružila moralnu, političku, materijalnu i svaku drugu pomoć, osobito što se angažirala u približavanju Hrvatske zemljama zapadne demokracije.

– Vi ste, dragi iseljenici, pokazali kako se voli svoja domovina. Mnogi od vas iako tisuće kilometara udaljeni od Hrvatske ni jednoga trenutka niste prestali misliti upravo na Hrvatsku – dodala je Mađerić kao izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera.

Zastupnik u Europskom parlamentu dr. Ivo Stier pozdravio je kongres za koji je kazao da pokazuje sav potencijal hrvatskog iseljeništva, odbijajući ga staviti u stereotipe.

– Ti stereotipi i dalje postoje. Ti stereotipi su neka izvedenica, neki derivat prošlih i propalih politika, koje su gledale na hrvatsko iseljeništvo kao na neprijatelja. Iz tih stereotipa danas se i ulogu hrvatskih iseljenika želi ograničiti. Neće ga više nazivati neprijateljskim, ali često se hrvatske iseljenike prikazuje u javnom prostoru kao radikale, ekstremiste ili se u nekoj blažoj varijanti njihova uloga želi svesti samo na očuvanje kulture, folklora ili eventualno nekog financijskog doprinosa i ne prihvatiti činjenicu da su hrvatski iseljenici integralni dio hrvatskog naroda – rekao je.

Kongres traje tri dana tijekom kojih će 200 sudionika održati nekoliko desetaka okruglih stolova i predavanja, zamišljenih kao znanstveno-stručni ‘laboratorij’ gdje nastaju nove zamisli, prijedlozi i ideje nužne u izradi i provedbi nove hrvatske strategije spram hrvatskog iseljeništva.