Kardinal Bozanić: "Ljudi poput kninske primalje i udruga 'U ime obitelji' rade u službi čovjeka"

Svečana proslava 1700. obljetnice Milanskog edikta održana je u Rakovici u nedjelju, 18. kolovoza, a misno slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a koncelebrirali su predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić, riječki nadbiskup Ivan Devčić, šibenski biskup Ante Ivas, biskup domaćin Mile Bogović i drugi svećenici.

edikt.jpg
Autor
Laudato/Zagrebačka nadbiskupija
Fotograf
Arhiva
Objavljeno:
 
18.08.2013 12:40

Svečana proslava 1700. obljetnice Milanskog edikta održana je u Rakovici u nedjelju, 18. kolovoza, a misno slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a koncelebrirali su predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić, riječki nadbiskup Ivan Devčić, šibenski biskup Ante Ivas, biskup domaćin Mile Bogović i drugi svećenici.

Milanskim ediktom označen je završetak progona kršćana. Edikt je objavljen 313. u Milanu, a vezan je uz ime rimskog cara Konstantina, sina sv. Jelene čiji se spomen slavi 18. kolovoza. U Rakovici se svake godine slavi sveta Jelena, a ove godine proslava će prijeći granice župe i biskupije i dobiti nacionalno značenje, jer je edikt umnogome promijenio tijek povijesti, te je s njim počelo novo razdoblje.

„Sveta Jelena, kao žena i majka, imala je zacijelo veliki utjecaj na svoga sina cara Konstantina. Ove godine se slavi 1700. obljetnica Milanskog edikta, kojim je započelo novo povijesno razdoblje, ne samo za kršćanstvo, nego i za čovječanstvo. Naime, Konstantin, sin svete Jelene, nakon što je porazio Maksencija 312. godine, kao car na Zapadu u veljači 313. godine sastao se s carem Istoka Licinijem. Raspravljali su i o kršćanima te donijeli nova pravila. Rezultat toga bio je poznati Milanski edikt. Tim pravnim aktom nije samo završen višestoljetni progon kršćana, nego je doneseno načelo slobode vjeroispovijesti. Nije to bio akt o toleranciji, nego o ravnopravnosti svih vjeroispovijesti. Možemo reći da Milanskim ediktom prvi put u povijesti dolaze do izražaje dvije dimenzije prevažne za dobro organiziranje društva i političke zajednice, a to su: vjerska sloboda i laičnost države“, istaknuo je u propovijedi kardinal Bozanić.

Pojasnio je kako danas slavimo „veliku ženu svete uspomene“, kako caricu Jelenu naziva sveti Ambrozije, biskup i crkveni naučitelj podsjetivši da je „ona rođena sredinom trećeg stoljeća u Drepanumu, u pokrajini Bitiniji. Iako je potjecala iz skromne obitelji, veoma se mlada udala za Konstancija Klora, rimskog dužnosnika koji će kasnije postati cezarom.“

„Kad je njezin sin Konstantin, godine 306., naslijedio svog oca Konstancija Klora i postao rimski car, pozvao je svoju majku na carski dvor i dodijelio joj naslov Augusta. Jelena je taj visoki položaj iskoristila da čini dobro te je pritjecala u pomoć bijednicima svake vrste. Sama je 312. godine postala kršćankom. Odlikovala se kršćanskim krjepostima te milosrđem prema potrebnima“, nadodao je.

Zagrebački nadbiskup rekao je kako je carica Jelena bila prožeta izvanrednom ljubavlju prema Isusu Kristu te se s dubokom pobožnošću uputila na hodočašće u Isusovu domovinu nadodajući kako joj se rano proširilo štovanje, kako na Istoku, tako i na Zapadu; katolici je slave na današnji dan, a pravoslavci 21. svibnja, zajedno s njezinim sinom Konstantinom.

Kardinal Bozanić poručio je kako vjernici pojedinačno, i kao Crkva zajedno, ne smiju ostati samo aktivni promatrači, nego i odgovorni djelatnici.

„Zauzimanje za vjersku slobodu u nas je zalaganje za čovjeka, njegovo dostojanstvo i istinsku demokraciju u društvu i državi. I kninski slučaj zlostavljanja zbog vjere i kršenja temeljnih ljudskih prava, kao i primjer nepopuštanja zloupotrebi položaja i nezakonitoj prisili, pa i pod cijenu žrtve i otpuštanja s posla, ali i pobjeda zakonitosti, poziv je svim katoličkim djelatnicima u zdravstvu na hrabro svjedočenje svoje vjere i dosljedno življenje svoga kršćanskog poziva. Nadalje, i građanske inicijative koje promiču ustavno pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, kao i one koje se zalažu da se zaštiti brak kao ustanova jednog muškarca i jedne žene, pomažu odgovornima u državi i društvu da se, poštujući tradiciju hrvatskog naroda, što konkretnije zauzmu u provedbi zakona i međunarodnih povelja o temeljnim ljudskim pravima. Sve je to u službi čovjeka, a pomaže razvoj demokratskih procesa u hrvatskom društvu“, poručio je.

Jeste li ovaj mjesec uplatitli za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!