Akademski čin dodjele prvoga počasnoga doktorata kardinalu Mülleru održan je u srijedu 9. studenoga na svečanoj sjednici Senata Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu. Program je molitvom otvorio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a Mješoviti zbor studenata HKS-a izveo je Mozartovu 'Dona nobis' pacem' i hrvatsku himnu.

U uvodnome slovu rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić zahvalio je i pozdravio sve koji su svojim dolaskom uveličali svečanost, osobito visoke predstavnike hrvatskih političkih, vjerskih i znanstvenih institucija, među kojima izaslanika predsjednice RH dr. Matu Granića, izaslanika predsjednika Vlade RH ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. Pavu Barišića i predsjednika Rektorskoga zbora RH prof. dr. Šimuna Anđelinovića te cijeli rektorski zbor.

Rektor Tanjić istaknuo je kako je Hrvatsko katoličko sveučilište u usporedbi s drugima malo i mlado, slavi tek desetu obljetnicu postojanja, no uz potporu svoga Velikog kancelara kardinala Josipa Bozanića odlučili su tu obljetnicu obilježiti dodjelom prvoga počasnoga doktorata, i to baš kardinalu Mülleru, o kojem najbolje govore njegova djela.

- Biti član Međunarodne teološke komisije čast je i radost. Kad smo se prvi put okupili na generalnome zasjedanju, u prosincu 2014., bio sam duboko dirnut bratskim ozračjem, organizacijom rada i otvorenošću slobodne rasprave među teolozima - rekao je rektor Tanjić.

- Veliku zaslugu za to ima predsjednik Komisije, uskoro naš počasni doktor, koji rad Komisije vodi i prati s velikom pozornošću, nenametljivo slušajući rasprave i različite argumente. Smireno i s velikom teološkom vještinom i sam ponekad sudjeluje u raspravama pazeći da ne ostavi dojam kako njegova riječ obvezuje ili ima veću važnost od naših stavova i razmišljanja. U neformalnim susretima zanima se za naš rad, za stanje u našim mjesnim Crkvama, na našim učilištima za naša osobna pregnuća. To više sam radostan i zahvalan što je kardinal Müller naš prvi počasni doktor - istaknuo je rektor Tanjić.

Pozdravnom riječi časnom skupu obratio se zatim Veliki kancelar Hrvatskoga katoličkog sveučilišta kardinal Josip Bozanić. Nalazeći mnoge poveznice između Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, ali i hrvatskoga bića s kardinalom Müllerom, kardinal Bozanić zahvalio je počasnom doktorandu riječima:

- Kardinalu Mülleru, domovina je Njemačka, zemlja u kojoj živi mnogo Hrvata, kojima je u vremenima raznih nevolja i progonstava Njemačka postala drugi dom i osobito po crkvenome zajedništvu omogućila duboku suradnju i uzajamnu upućenost dvaju naroda unutar iste kršćanske kulture. Kardinal Müller poznaje hrvatsku dušu i snagu koja nam je potrebna za obnavljanje nade, tako potrebne i Hrvatskoj i Europi. Dok Vam Sveučilište odaje svoje priznanje, u Vašem dolasku i mi prepoznajemo s Vaše strane udijeljenu nam čast. Neka Vas prati snaga Božjega Duha, mudrost Istinskoga svjetla, zagovor blaženoga Alojzija kardinala Stepinca i molitva vjernika Zagrebačke nadbiskupije i cijele Crkve u Hrvatskoj! – poručio je kardinal Bozanić.
Slijedilo je proglašenje kardinala Müllera počasnim doktorom, čitanje diplome, dodjela Insignia te kardinalovo upisivanje u Knjigu počasnih doktora Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

Kardinal Gerhard Ludwig Müller, nakon primanja počasnoga doktorata, održao je zahvalni govor i lectio magistralis pod naslovom ''Pitanje o Bogu danas''.

U zahvalnome govoru istaknuo je zadovoljstvo kojim prima ovaj počasni doktorat, i to baš u Zagrebu, kao nasljednik u službi poštovana kardinala Franje Šepera, koji je od 1968. do 1981., u vrlo burnom vremenu velikih filozofskih i teoloških promjena, bio prvi pravi prefekt Kongregacije za nauk vjere te je tu svoju službu stavio sasvim pod 'lux vera', što je i misao vodilja Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta.

Svi sudionici dodjele HKS-ova počasnoga doktorata kardinalu Gerhardu Ludwigu Mülleru dobili su i prigodne knjižice – spomenice – u kojima se, među ostalim, nalazi i kardinalovo duboko filozofsko-teološko promišljanje o Bogu danas, o izazovima čovjeka i Boga u suvremenom svijetu, koje završava riječima:

 'Pitanje o Bogu za današnje je ljude zacijelo intelektualni, ali još i više egzistencijalni izazov .U pogledu smrti vjera stoji pred posljednjim ispitom. Kao svijetli primjer može nam poslužiti odgovor blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, kad su mu njegova biskupska subraća predložila da iz zdravstvenih razloga predsjedniku države Titu uputi molbu za otpust. Odgovor kardinala glasio je: 'Ti se sjećaš višekratnih izjava maršala Tita, da dok je on tu, mene ne će biti u Zagrebu. Gospodin maršal si valjda utvara da jako žalim za Zagrebom. Ni najmanje me ne vuče želja za Zagrebom niti za kakvim položajem. Moja jedina ambicija na ovome svijetu jest izdržati do kraja i preminuti u milosti Božjoj.'