Karlovac slavi svoj dan
Karlovac danas slavi 436. rođendan.
Obilježavanje Dana grada započelo je svečanom budnicom u pratnji Puhačkog orkestra trasom od Gradskog kazališta Zorin dom, preko Korza, Radićeve i Domobranske ulice, natrag do Gradskog kazališta.
Program obilježavanja nastavlja se u 8.30 sati polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomenika na Trgu hrvatskih branitelja, nakon čega slijedi sveta misa u Crkvi Presvetog Trojstva koju će predvoditi pomoćni biskup zagrebački Ivan Šaško.
U Karlovcu se danas održava i susret povijesnih postrojbi koje će svečani mimohod gradskim ulicama započeti u 10 sati. Kretat će se po trasi Samostanska ulica - Trg bana Jelačića - Ulica kraljaTomislava - Radićeva ulica - Korzo - Domobranska ulica - Gradsko kazalište Zorin dom.
U 11 sati u Zorin domu počinje svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj će biti dodijeljene nagrade i priznanja ovogodišnjim laureatima. Nagrada Grada Karlovca dodjeljuje se Željku Gojšiću i Ivanu Mikšiću, dok će Plaketu Grada dobiti Anamarija Kasunić, Renata Gorišek Prstec, Ana Kordić, Udruga osoba s invaliditetom Karlovačke županije, Zbor umirovljenika „Vid Rukavina", Miroslav Šipek te Nikola Badovinac.
Veliko finale proslave Dana grada bit će rođendanski bal i koncert grupe Vatra na Trgu bana Jelačića. Program počinje u 20 sati.
Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka - 13. srpnja 1579. godine. Osnovan je kao tvrđava radi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.
Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobiva ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine.
Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova. U Karlovcu je Stranka prava 13. travnja 1896. osnovala svoj ogranak. Pokazala se uspješnom, jer od 1896. do 1920. godine, dala je Karlovcu četvoricu gradonačelnika (Josip Vrbanić, Ivan Banjavčić, Božidar Vinković i Gustav Modrušan). U tom je razdoblju po industriji i izdavačkoj djelatnosti Karlovac bio među najznačajnijim gradovima u Hrvatskoj.
Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio gotovo okupiran grad jer je u njemu i bližoj okolici tadašnja Jugoslavenska narodna armija (JNA) imala 19 vojnih objekata s raspoređenim vojnim snagama. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada. Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. U tom razdoblju poginulo je 255 ljudi, dok je više od tisuću ranjeno.
Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., u srpnju i rujnu 1993., te u svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica definitivno su oslobođeni 7. kolovoza 1995. godine.