Veliki hrvatski književnik Pajo Kanižaj preminuo u 77. godini
Dobitnik je mnogih domaćih nagrada za humorističko-satiričko stvaralaštvo: „Zlatno Kerempuhovo pero“, „Zlatna sirena“ kao i prve nagrade na Međunarodnom festivalu humora u Italiji. U Tokiju je dobio nagradu za haiku.
Hrvatski književnik i urednik nekoliko satiričko-humorističkih časopisa Pajo Kanižaj preminuo je u 77. godini u Krapinskim Toplicama, izvijestilo je u srijedu 4. studenoga, Društvo hrvatskih književnika (DHK).
Kanižaj je bio glavni urednik satiričko-humorističkih časopisa „Paradoks“, „Paradoksi“ i „Žalac“, a uređivao je humorističku rubriku u „Sudentskom listu“ (Semafor), „Vjesniku“ i „Večernjem listu“, a na Hrvatskoj televiziji uređivao je zabavne emisije, humorističke i serije za djecu. Bio je i urednik umjetničkog programa. Dobitnik je mnogih domaćih nagrada za humorističko-satiričko stvaralaštvo „Zlatno Kerempuhovo pero“, „Zlatna sirena“ kao i prve nagrade na Međunarodnom festivalu humora u Italiji. U Tokiju je dobio nagradu za haiku.
Na Prvoj (i jedinoj) smotri poslijeratne kajkavske lirike „Samobor-71“ nagrađen je „Zlatnom lirom“, a 2012. dobio je nagradu Dubravko Horvatić za poeziju. Mnogo pjesama mu je uglazbljeno, a neke su i nagrađivane (Vužgi, Hrvatski kraj, Moja domovina, Beat na moru). U Koprivnici je 2006. dobio nagradu za životno djelo. Autor je nekoliko knjiga za odrasle kao što su: Na Golom otoku, Jedi bližnjega svoga, Naprijed u rikverc, Jedna stvar na p., Fris deinen Naechsten, Srhovi, I onda neš pil, Grebigrami i Autobiografia aforizmy ineizmy.
Među knjigama za djecu i mladež ističu se: „Bila jednom jedna plava“, „Prsluk pucam“,“ Šarabara“, „Zeleni brkovi“, „Zdrprmapan“, „Zapisi odraslog limača“, „Kad sam bio odrastao“ i „Ta divna čudovišta“. Autor je i stihova za 42 slikovnice, mnoge kazališne predstave, radijske i televizijske emisije i dva cjelovečernja crtana filma. Kao dramski pisac napisao je nekoliko kazališnih: „E moj Gordane“, „Prvi cvjetni rat“, „Minica“, „Šarabara“, „Djevojčica i neman“ - prema priči I. B. Mažuranić, televizijskih: „E moj Gordane“, „Guske koje nisu spasile Rim“ i desetak radio-drama za djecu i radio-komedija od kojih su neke i nagrađivane. Napisao je i scenarij za cjelovečernji crtani film prema romanu Ivane Brlić-Mažuranić Čudnovate zgode šegrata Hlapića.
