Na euharistijskom slavlju nazočio je načelnik općine Konjščina gospodin Mirko Krznar i drugi dužnosnici te uzvanici iz županije. Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor.

Dominikanski provincijal je u svojoj propovijedi prikazao lik sv. Dominika, kao čovjeka molitve, čovjeka dubokoga suosjećanja s patnjama drugih, čovjeka zajedništva i čovjeka znanja. Dominik je pozorno proučavao događanja svoga vremena, uočavao potrebe Crkve i svijeta te sebe predao postupnosti u službi Crkve i propovijedanja evanđelja.

Kao čovjek zajedništva privlačio je druge koji su mu mogli pomoći u ostvarenju njegova plana, okupio je braću i sestre Reda propovjednika, svjestan da sam ne može odgovoriti na velike potrebe svoga vremena.

Kao čovjek znanja, Dominik je htio da i njegovi suradnici budu formirani i obrazovani kako bi mogli odgovoriti na goruća pitanja svoga vremena.

Sam ih je vodio u škole poznatih učitelja Svetog pisma te kasnije slao u poznate sveučilišne centre da osnivanju samostane, studiraju i propovijedaju.

Dominik se nije bojao zatražio pomoć od kompetentnih osoba u vidu ostvarenja poslanja. I danas nam je sv. Dominik aktualan, istaknuo je propovjednik.

Graditi neumorno zajedništvo, povezivati međusobne stručne osobe s raznih područja, tražiti rješenja i odgovore potrebama našega vremena, ulagati u formaciju i izobrazbu mladih naraštaja.

Dominik je čovjek duboke suosjećajnosti i solidarnosti s patnjama ljudi i svijeta. Duboko prožet Riječju Božjom, čovjek potpuno predan Gospodinu, preobražen kontemplirajući Raspetoga Krista htio je da njegova braća i sestre budu svjedoči preobražene egzistencije.

Kontemplacija Raspetoga bila je za njega najveća škola ljubavi. U toj školi je naučio gledati nesebično potrebe svijeta i potpuno se predavati u službi evanđelja i bližnjih.

 Dominik nam je i danas aktualan da znamo odgovorno preuzimati svoje dužnosti i službe, nesebično djelovati uočavaju potrebe ljudi našega vremena, zaključio je dominikanski provincijal.

Župa Konjščina se spominje već u popisu župa 1334 godine. Tokom nedavne obnove zidova oko glavnog oltara otkriveni su zazidani kameni okviri prozora koji su po izgledu i svojoj konstrukciji datirani otprilike u razdoblje 13. stoljeća.

Ti pronađeni prozori bi mogli biti dokaz da su taj najstariji dio crkve i samo mjesto stariji od popisa župa u zagrebačkom dijelu od 1334. godine kada je napravljen.

Budući da se radi o jedinoj župi iznad Save koja je posvećena sv. Dominiku, dakle u sjevernom dijelu Hrvatske, i s obzirom na vremensko razdoblje neki pretpostavljaju da ju je možda osnovao biskup zagrebački, prvi hrvatski blaženik, dominikanac Augustin Kažotić.

Stoga je, uslijed tih novih saznanja o povijesti župe i štovanja bl. Augustina Kažotića, ove godine svečanije proslavljen njegov spomendan, a tom je prigodom blagoslovljeno pilo ispred crkve i slika bl. Augustina. Planira se izraditi i kapelica bl. Augustinu Kažotiću.