U Mariji Bistrici središnje misno slavlje na svetkovinu Majke Božje Bistričke danas, 13. srpnja, predslavi dubrovački biskup Mate Uzinić. Tradicionalno slavljenje Majke Božje Bistričke započelo je večer prije, noćnom procesijom sa svijećama od Crkve Bl. Alojzija Stepinca do prasvetišta Majke Božje na Vinskom Vrhu gdje je u 15. stoljeću prvotno bio smješten kip Majke Božje Bistričke.

To je svetište omiljelo hrvatskim vjernicima koji su stoljećima rado hodočastili 'Crnoj Gospi', kako su je zvali zbog crne boje kipa koji je u požaru ostao čudesno sačuvan. Narod je u osobito teškim trenucima nacionalne, a pojedinci i osobne tragedije, upirao oči zaufano očekujući moćni zagovor i zaštitu Majke Božje.

Potkraj 20. stoljeća u tom je svetištu održano nekoliko izvanredno važnih događanja za vjernički život u Hrvata. Tako je 1971. godine bio Međunarodni marijanski kongres. Tada su hrvatski biskupi proglasili svetište nacionalnim marijanskim svetištem i ustanovili blagdan Majke Božje Bistričke na današnji dan, 13. srpnja, kao spomen na pastoralna i duhovna slavlja koja su se odvijala u tom svetištu. A, 1984. godine bila je završna proslava trinaeststoljetnog kršćanstva u Hrvata, 300. obljetnica našašća kipa Majke Božje i Nacionalni euharistijski kongres.

Uvođenjem toga blagdana hrvatski biskupi izrazili su želju da se u hrvatskoj vjerničkoj svijesti trajno sačuva i produbljuje sjećanje na kršćansku ukorijenjenost i potiče duhovna obnova što će pomoći osobni rast svakog vjernika i učvršćivati sveukupno narodno jedinstvo.

Tako su za ulaznu pjesmu predloženi stihovi hrvatskog mučenika p. Petra Perice „Rajska Djevo, Kraljice Hrvata“. U zbornoj molitvi obraćamo se Bogu koji je kršćanskom narodu dao Mariju za Majku i Kraljicu i molimo ga da nas koji smo iskusili moć njezina majčinskog zagovora svojim primjerom i molitvom trajno vodi Bogu. U svim misnim obrascima odsijeva zahvalnost Bogu za Marijin primjer i zagovor i molba da nas zahvalna euharistijska gozba obdari svakim blagoslovom duše i tijela i dovede na vječnu gozbu u nebesima (popričesna).

Nezaboravan je i 3. listopad 1998. godine. Tada je bl. papa Ivan Pavao II. u svetištu, za svog drugog pohoda Hrvatskoj, predvodeći euharistijsko slavlje na kojem je bilo pola milijuna vjernika, proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa.

Štovanje Majke Božje u Mariji Bistrici povezano je uz njezin crni drveni kip što je početkom 16. stoljeća najprije čašćen u crkvi na Vinskom vrhu, tri kilometra od današnjeg svetišta, a potom zbog straha od obeščašćenja za turskih provala zazidan u staroj župnoj crkvi sv. Petra i Pavla, gdje je ostao četrdesetak godina, da bi opet 1650. godine bio zazidan iza glavnog oltara. Ponovno je pronađen i izložen štovanju za vrijeme biskupa Martina Borkovića (1597.-1687.), koji je bio glasovit pavlin u Lepoglavi i Remetama i zagrebački biskup od 1668. godine.

Bistričko svetište proglašeno je Hrvatskim nacionalnim svetištem 1715. godine kad je Hrvatski sabor podigao veliki zavjetni oltar.

Izvor: Laudato/Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja,HKR