Draga braćo i sestre!

1. Radosno sam se odazvao pozivu Vašeg nadbiskupa metropolita mons. Đure Hranića te župnika i dekana župe Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu preč. Ivana Lenića da danas na blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, na Malu Gospu, zajedno s vama slavim ovu Euharistiju. Srdačno vas sve pozdravljam: počevši od djece i mladih, roditelja, očeva i majki, baki i djedova, iskazujući posebnu blizinu bolesnim i starijim osobama; pozdravljam nazočnu braću svećenike, redovnike i časne sestre redovnice, vjeroučiteljice i vjeroučitelje; pozdravljam pristigle hodočasnike te svu braću i sestre u ovom svetom zajedništvu na čelu sa subratom u biskupstvu, dragim Pastirom drevne Crkve đakovačko-osječke.

Predragi vjernici, rado sam došao ovamo da danas kao hodočasnik, u Svetoj godini milosrđa, zajedno s vama hodočastim u svetište Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu. Kao zagrebački nadbiskup s vama zahvaljujem Bogu za ovo Svetište - jedno od najnovijih hrvatskih Svetišta, koje je malu crkvu drevne brodske župe pretvorilo u pravo duhovno okupljalište molitelja ne samo iz Broda i okolice, nego i s različitih strana Slavonije, Bosne i šire.

Prenoseći vam pozdrave Crkve zagrebačke, ovdje se danas sa zahvalnošću i poštovanjem spominjem jednog od najvećih sinova ovoga Grada, velikana Katoličke Crkve i hrvatskog naroda, sluge Božjega Josipa Stadlera, zagrebačkog svećenika i profesora teologije, koji je postao prvi nadbiskup obnovljene Vrhbosanske nadbiskupije. Povezujući u svojoj osobi Slavonski Brod i Zagreb te Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, svojim životom i zauzetim pastoralnim radom potvrdio je da se s Božjom pomoći postižu čudesne stvari i da je Crkva uvijek i svugdje živi svjedok Božjeg milosrđa.

Marija je put prema Gospodinu – ona pohađa i pomaže

2. Svetište Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu je, kako bi to rekao sveti papa Ivan Pavao II., hrvatsku geografiju vjere i marijanske pobožnosti obogatilo i proširilo, te povećalo broj mjestâ hodočašća u našoj Domovini. Dogodilo se to upravo u vremenu komunizma, baš u Slavonskom Brodu i to usprkos tolikim protivljenjima i zabranama. Marija je put prema Gospodinu koji uvijek iznova silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne. Marija je u znaku slike i lika Gospe Brze Pomoći pohodila svoj narod u ovom Gradu da bude s vama i da vam pomaže. Ona dolazi pod krov vaših obitelji da bi osvojila vaša srca, jer je uvijek spremna pomoći.

A blaženi Alojzije Stepinac ovako nas poučava: »Vrijednost Marijine pomoći vidimo u činjenici, da je kako veli sv. Luka 'otišla brzo', da pomogne… Sv. Pismo opominje u knjizi Siraha: 'Ne daj, da oni, koji su potrebni pomoći, čekaju tvoj dar!' /Sir 4,3/. Majka evo Božja vjerno izvršuje ovaj savjet Sv. Pisma, pa zato odlazi brzo, da pomogne Elizabeti« (Najljepše Mariji, str. 57).

Privrženost hrvatskog naroda Presvetoj Bogorodici Mariji blaženi je Alojzije Stepinac jednom prigodom ovako opisao: »Kao crvena nit provlači se kroz tisuću tristogodišnju povijest na ovom raskršću dvaju svjetova živa vjera hrvatskoga puka, da nema nigdje boljeg zagovornika kod Boga i pomoćnika u nevoljama nego je Ona, koja je dojila Spasitelja svijeta…« (Iz homilije na zavjetnom hodočašću grada Zagreba u M. Bistricu, 7. srpnja 1940.).

U punini vremena stoji Majka Božja

3. Braćo i sestre, danas slavimo Malu Gospu, blagdan rođenja Blažene Djevice Marije. Marija je najizvrsnija među ljudima koji su omogućili Spasiteljev dolazak na svijet. Njezina je veličina i uzvišenost u njezinoj povezanosti s Isusom Kristom. Zbog toga slavimo njezin rođendan.

Današnje Evanđelje po Mateju govori o Isusovu zemaljskom porijeklu od Davida i Abrahama. Sveti Josip kao potomak Davidov i muž Marijin prenio je pravno nasljedstvo Davidova doma na Krista, koji se rodio od Marije. Misno Evanđelje govori i o Kristovu nebeskom porijeklu pa ističe djevičansko začeće po Duhu Svetom. Po Marijinom Sinu Isusu Bog je u punini vremena na najizvrsniji način ušao u ljudsku povijest i u život svakog pojedinog od nas.

Riječi o punini vremena iz današnjeg drugog misnog čitanja govore o zajedničkoj povijesti Boga i čovjeka. »A kada dođe punina vremena, odasla Bog Sina svoga: od žene bi rođen, Zakonu podložan, da podložnike Zakona otkupi, te primimo posinstvo« (Gal 4,4-5).

4. Riječi o punini vremena upućuju na odlučujući događaj u ljudskoj povijesti. Kad Božji Sin postaje čovjekom, Bog svojim tijelom ulazi u ljudsku povijest i time je čini svojom vlastitom. Božja je to inicijativa, jer On šalje svoga Sina na svijet. To je novi početak u ljudskoj povijesti, neizvediv ljudskom moći, ali istodobno i događaj koji pripada ljudskoj povijesti jer je Božji Sin rođen od žene. Očovječenjem svojega Sina Bog preoblikuje našu povijest pretvarajući je u povijest spasenja za čovjeka. Na to, dragi vjernici, upućuju riječi o punini vremena. Zbog toga s pravom dijelimo vrijeme na ono prije Krista i ono poslije njegova rođenja.

U punini vremena stoji Majka Božja. Ona zauzima odlučujuće mjesto u povijesti Boga s ljudima. Ona je prva između ljudi posebno zahvaćena novom Božjom inicijativom, kojom ju je Bog izabrao za majku svoga Sina. Na tom je položaju ona u punini vremena zastupnik svih ljudi. Kad god pogledamo u Krista, koji je Svjetlo svijeta, vidimo i Mariju u sjaju toga Svjetla.

Draga braćo i sestre, kada se dogodila ta punina vremena? Kad je Bog po Mariji došao na svijet. Punina vremena, punina života svakoga pojedinoga od nas događa se kad se Bogu otvorimo, kad mu dopustimo da uđe u naš život, kad ispuni naše srce svojim mirom i utjehom. Samo Bog daje puni smisao našem životu, kako veli sveti crkveni naučitelj: »Nemirno je srce naše, dok se ne smiri u Tebi, o Bože«.

Božje milosrđe –  polazište, velika utjeha i nada kršćanima

5. Ovogodišnje slavlje Male Gospe u Marijinom svetištu Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu slavimo u Svetoj godini Izvanrednog jubileja milosrđa, koju je Katoličkoj Crkvi darovao papa Franjo. Poznato mi je kako ste vi u ovom Gradu na Savi prihvatili razne poticaje u ovoj godini milosti kako bi dublje živjeli svoje kršćanstvo polazeći od Božjega milosrđa, vrednujući posebno sakrament svete ispovijedi po kojem se pomirujemo s Bogom i ljudima, oslobađajući se svojih grješnih navika.

Božje milosrđe postavlja granicu zlu. Po Božjem milosrđu zlo se radikalno pobjeđuje dobrim, mržnja ljubavlju, smrt uskrsnućem. Čovječanstvo spašava samo Božje milosrđe. Braćo i sestre, navještaj Božjeg milosrđa je navještaj velike utjehe i nade. Božje milosrđe je jamac da na kraju pobjeda pripada dobru.   

Brodsko svetište – svetište obitelji

6. Draga braćo i sestre, ovo svetište Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu, kao i mnoga druga u hrvatskom narodu, na poseban je način i svetište obitelji. Svetište Gospe Brze Pomoći u vašem Gradu nastalo je u obiteljskim domovima oko Marijine slike. Svetište je mjesto gdje se okupljaju obitelji. A obitelj je prva škola vjere. U obitelji, pak, vjera prati sva životna doba, počevši od djetinjstva: djeca se uče uzdati u ljubav svojih roditelja. Zbog toga je toliko važno da roditelji u obitelji njeguju zajedničke izraze vjere, da prate djecu u njihovu rastu u vjeri. Osobito mladi, koji prolaze kroz životno doba koje je tako složeno, a istodobno bogato i važno za vjeru, moraju osjetiti blizinu, potporu i pozornost obitelji i crkvene zajednice na njihovu putu vjere. Naime, iako je vjera Božji dar, ona traži da bude vidljiva i življena, posebno kod onih koji su pozvani prvi svjedočiti ljubav.

Dragi kršćanski roditelji, u svome plemenitom i zahtjevnom poslanju budite istinski Božji suradnici u usmjeravanju svoje djece prema dobroj budućnosti. Riječima i djelima prenosite temeljne istine o životu i ljudskoj ljubavi. Nasuprot kulture  koja relativizira vrijednost ljudskoga života, roditelji su pozvani svojoj djeci prenositi svijest da život uvijek treba štititi, sve od majčina krila, priznajući ga darom Božjim i jamstvom budućnosti čovječanstva. Ali su jednako tako pozvani prenositi svijest o poštivanju starijih, naročito djedova i baka, koji su živi spomen jednoga naroda i koji prenose životnu mudrost, kako to često naglašava papa Franjo. Dragi roditelji molite za svoje obitelji, molite u obiteljima.

Izlazak iz krize – služenje životu i obitelji

7. Predragi vjernici, danas slavimo Marijin rođendan, nakon svete Mise blagoslovit ćemo i posebno molit za majke koje očekuju rođenje svoje djece. Katolička Crkva, čvrsto oslonjena na Krista i vjerna njegovoj poruci, neumorno nastoji biti u službi života i podizati svoj glas kad god je život ugrožen i izložen raznim manipulacijama. Tema poštivanja i promicanja života u našoj je Domovini danas itekako aktualna i po mnogočemu presudna. O njoj treba razmišljati, govoriti, ali i razborito i odlučno djelovati. Suočeni smo s katastrofalnim podacima koji govore o tome da se iz godine u godinu u našoj Domovini sve manje djece upisuje u prvi razred. Vrlo ozbiljne procjene demografskih stručnjaka govore da će se, ako se nastavi sadašnjim trendom, dogoditi dramatične demografske promjene s krajnje neizvjesnim i nadasve negativnim posljedicama.

U toj demografskoj krizi prepoznajemo krizu društva, krizu odnosa prema životu, djeci i potomstvu, krizu obitelji te krizu vrijednosti koja na neki način uzrokuje strah i bijeg od života. Sve se više postavlja dilema za ili protiv života. Radi se o dvama pogledima koji se međusobno isključuju.

Potrebno je, stoga, stvarati pozitivno ozračje prema novom životu te zaštiti obitelji i posebno majke na tom putu. Ne možemo dopustiti da se, na primjer, buduće majke zbog trudnoće otpuštaju s posla, ili da se pri dodjeljivanju posla traži obećanje da neće zatrudnjeti. Ti postupci u sebi sadrže duboki prezir prema čovjeku, u ovom slučaju prema ženi i budućoj majci. Takve slučajeve potrebno je javno prokazivati, protiv njih se boriti, jer se radi o kršenju jednog od temeljnih ljudskih prava i gaženju dostojanstva ljudske osobe. Poslodavci koji to čine zaslužuju svaku osudu.

Naravno, ne želim stvar generalizirati nego naprotiv želim također izraziti dužno poštovanje i priznanje onim poslodavcima koji se pošteno i savjesno ophode prema svojim zaposlenicima. Cijela naša društvena zajednica treba biti osjetljivija na povrede ljudskih prava ondje gdje se to događa, a država treba učinkovitim zakonima štititi svoje građane, osobito one koji su u slabijem položaju. Braćo i sestre, danas molimo i za nova radna mjesta, da mladi i drugi mogu u Domovini naći posao kojim će zaraditi kruh za sebe i svoje obitelji.

Bl. Alojzije Stepinac, svjedok nade i čiste savjesti kao orijentir

8. Dragi vjernici, sveti Ivan Pavao II., Papa hrvatske nade prigodom proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca postavio ga je hrvatskom narodu za orijentir na putu. Dana 3. listopada 1998. godine u Mariji Bistrici rekao je: »Svojim ljudskim i duhovnim životnim putem blaženi Alojzije Stepinac svojemu narodu pruža svojevrsni kompas da bi se znao orijentirati«.

Braćo i sestre, u dvije riječi sažimlje se sve što nam je potrebno za tu Stepinčevu orijentaciju, a to su nada i savjest.

Nije li nada poruka koja nam dopire iz vječnosti i koja trajno struji sa Stepinčeva groba na kojem stoji uklesano njegovo biskupsko geslo: »U tebe se, Gospodine, uzdam!« Naučimo u svim prilikama i neprilikama života stavljati svoje pouzdanje u Boga.

»Savjest nam je čista i mirna!« Po tom svom postojanom pozivanju na svjedočanstvo savjesti blaženi Alojzije Stepinac pred nama se i pred budućim pokoljenjima pojavljuje kao učitelj i odgojitelj kršćanske savjesti za sve ljude. Svaka duhovna i etička obnova ovisi o temeljnoj obnovi ljudske savjesti svakog pojedinog čovjeka i čitavoga društva. Da bi čovjek sačuvao čistu savjest, treba svoj život neprestano promatrati u Božjem svjetlu i nastojati ga ispravljati prema Božjim zapovijedima.

Blaženog Alojzija su u onim vremenima sudili i osudili ga, ali On je ostao i postao sudac koji izriče sud istine. To je Stepinčev put. Na kraju on pobjeđuje. Bog ga je potvrdio biljegom svetosti. Stoga molimo da Providnost ubrza puno priznanje svetosti našega Blaženika.

 Žrtva blaženog Alojzija neizbrisivo je utkana u biće hrvatskog naroda. Na vjetrometini povijesti sačuvali smo svoj identitet zahvaljujući vjeri u pravoga Boga i čudesnom zagovoru Majke Božje.
Blaženi nam Alojzije u svojoj duhovnoj Oporuci poručuje: »Njezin (Marijin) sveti lik stajao je na bojnim zastavama naših pređa, kad su polazili u boj za krst časni i slobodu zlatnu. Pred njezinim su svetim likom klečali raskajani, moleći od Boga oproštenje grijeha po zagovoru One, koja je utočište grješnika. U Nju su stavljali svoje nade u svim teškim časovima i osobnoga i narodnoga života. Nastavite tradiciju svojih otaca… Ako budete uvijek iskreno štovali i ljubili Bogorodicu, onda će se i na vama ispuniti ono što veli Mudrac: ′Tko časti majku svoju sabire blago′ (Sir 3,4)« (BATELJA Juraj (prir.), Pisma iz sužanjstva, Postulatura Sluge Božjega Alojzija Stepinca, Zagreb, 1998., str. 244.) Stepinac, Alojzije: Pisma iz sužanjstva (1951. - 1960.), priredio Juraj Batelja, Zagreb, 1998).

Povjera Mariji, Majci milosrđa

9. O Marijo, Majko milosrđa, izmoli dar nade za nas, za građane Hrvatske te Bosne i Hercegovine, za Europu i za sav svijet. Izmoli mir u zaraćenim područjima Ukrajine, Bliskog Istoka i Iraka. Zaštiti iračke kršćane od nesmiljenih progona i muka. Svrni svoj pogled na sve izbjeglice i prognane. Pomozi nam vjerovati da ne postoje situacije u životu, ma koliko bile teške i obeshrabrujuće, u koje ne može ući snaga Božjega milosrđa, koja nas oslobađa od svakoga zla i grijeha, snaga Božje ljubavi koja oprašta i spašava.

O Marijo, Ti, koja si izabrana da budeš Majkom Božjom, znala si prepoznati čudesa koja je u tebi učinio Duh Sveti. Molimo te, posreduj kod svog Sina da se izvanredno bogatstvo milosrdne ljubavi Očeve izlije na našu Domovinu, na obitelji, posebno djecu i mlade, očeve i majke, bake i djedove, bolesnike i patnike, napuštene i osamljene. Majko milosrđa, naša Gospo Brze Pomoći, pohiti da nam pomogneš! Amen.