U srijedu, 10. svibnja u Dvorani II Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u 19 sati održana je redovita mjesečna tribina u sklopu projekta Hrvatska glagoljaška baština. Taj projekt ostvaruju u suradnji Nadbiskupijski pastoralni institut i Društvo prijatelja glagoljice. Na tribini je troje uglednih zadarskih glagoljaša – mons. dr. sc. Pavao Kero, dr. sc. Grozdana Franov-Živković i dr. sc. Ivica Vigato – trebalo predstaviti dva velika knjižna projekta: drugo izdanje Popisa glagoljskih kodeksa Zadarske nadbiskupije i niz Monumenta Glagolitica Archidioecesis Iadertine.. Monsinjor Pavao Kero bolešću je bio spriječen u dolasku pa su knjige predstavili Grozdana Franov-Živković i Ivica Vigato.
 
Dr. sc. Grozdana Franov-Živković predstavila je prvo i drugo izdanje knjige Popis glagoljskih kodeksa te niz Monumenta glagolitica Archidioecesis Iadertinae. Osvrnula se na suradnike, urednike i recenzente izdanja. Posebno se osvrnula na volumene XIX i XX Monumente koji se sadržajno i vizualno razlikuju od ostalih. Dr. sc. Grozdana Franov-Živković znanstvena je suradnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru.

Objavila je sedamdesetak znanstvenih radova, a u autorstvu i suautorstvu dvadeset i pet knjiga. Članica je uredništva Radova Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, urednica je Slova rogovskoga, glasila Udruge glagoljaša Zadar, suradnica je na nizu Monumenta Glagolitica Archidioecesis Iadertina te na međunarodnom projektu Digitalizacija i istraživanje tekstova zadarsko-šibenskog područja iz razdoblja do kraja 19. st. pisanih glagoljicom, bosančicom i latinicom.
 
Dr. sc. Ivica Vigato osvrnuo se na značenje monografije Popis glagoljskih kodeksa Zadarske nadbiskupije i niza Monumenta glagolitica Archidioecesis Iadertinae za znanstvenoistraživački rad. Na temelju nasumce izabranog zapisa krštenja preuzetoga iz transliterirane matične knjige mjesta Bibinje, a objavljenoga u nizu Monumenta glagolitica Archidioecesis Iadertinae, slušateljima je prikazao kako takvi naizgled beznačajni zapisi mogu poslužiti za različita znanstvena istraživanja. Kratko je predstavio znanstvene radove (objavljene u znanstvenim monografijama, zbornicima i časopisima) koji se temelje na građi iz spomenutoga niza. Također, predavač je istaknuo i vrijednost projekta Digitalizacija, bibliografska obrada i istraživanje tekstova zadarsko-šibenskog područja iz razdoblja do kraja 19. st. pisanih glagoljicom, bosančicom i latinicom koji se uvelike nadovezuje na građu i istraživanja tiskana u spomenutim publikacijama.

Dr. sc. Ivica Vigato izvanredni je profesor na Sveučilištu u Zadru. Njegov je višegodišnji znanstveno-istraživački rad rezultirao autorstvom i suautorstvom preko 30 objavljenih radova te autorstvom znanstvene monografije: Jezik i pismo najstarije sačuvane silbenske glagoljske matice krštenih. Suautor je znanstvenih monografija: Otok Silba – prirodno i kulturno dobro, Povijest hrvatskoga književnoga jezika III i Riznica glagoljaške kulture i hrvatske pismenosti otoka Rave II. Upravo je u tisku njegova monografija: Glagoljske oporuke sa sjeverozapadnih zadarskih otoka.
 
Valja napomenuti da je na početku ove tribine prof. dr. sc. Vladimir Ćepulić predstavio nove glagoljaše koji su polazili već tradicionalni Korizmeno-uskrsni tečaj glagoljice pod njegovim vodstvom. Čestitamo svakom od polaznika tečaja na novostečenom znanju glagoljične pismenosti!