Prvog dana zasjedanja redovničke poglavare i poglavarice okupljene na 48. plenarnoj skupštini Konferencije (19. i 20. listopada 2016.) pohodio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, mons. Alessandro D'Errico.
 
Tradicija je da se na Plenum Konferencije pozove apostolski nuncij te uputi svoju poruku, rekao je predsjednik Konferencije fra Jure Šarčević, OFMCap. te naglasio kako je to neposredna veza redovništva sa Svetim Ocem.
 
U svom obraćanju mons. D'Errico osvrnuo se na zasjedanje Mješovite komisije koja ispituje okolnosti i vrijeme u kojemu je živio blaženi Alojzije Stepinac, podsjetio je da je osnivanje Komisije bila inicijativa pape Franje. Prisjetio se brojnih uvreda koje su izrečene na tu inicijativu, ali i susreta s papom Franjom koji rekao da je put kojima treba ići put milosrđa, put koji ne znači zatvoriti se sam u sebe iako smo možda u pravo. Ne zatvarati se u sebe same, nego izići kao Crkva iz svoje sigurnosti i sheme prema drugima i suočiti se s drugima u svemu što možemo učiniti, rekao je. I ta gesta milosrđa postaje djelo pažnje prema braći pravoslavcima, dodao je. To postaje doprinos koji možemo dati u odnosima, doprinos stabilnosti koja nam je potreban u ovim krajevima, poručio je nuncij.

Postoji li s pravoslavne strane intencija milosrđa?
 
Na pitanje da li u Mješovitoj komisiji postoji s pravoslavne strane intencija milosrđa i osjetljivosti nuncij veli da je o tome puno puta pitan. Rekao je da se ne trebamo brinuti kakvo je mišljenje druge strane, jer mi se trebamo voditi milosrđem Božjim te da je naša dužnost učiniti prvi korak.
 
A prvi korak je izići s iskrenošću i siromaštvom duha prezentirajući naša uvjerenja s jednostavnošću, rekao je. Naglasio je i kako to ne vrijedi samo za odnos s pravoslavnima, nego uvijek za logiku milosrđa te kako ne možemo uvijek ostati na jednom mjestu nepokretni i s logikom predrasuda.
 
Dodao je da se Mješovita komisija ne bavi svetošću bl. Stepinca, nego povijesnim okolnostima u kojima je on živio. Potom je istaknuo žaljenje što osnutak ovo mješovite Komisije nije u dovoljnoj mjeri pozitivno popraćen, jer se radi o jednoj plemenitoj inicijativi i pokušaju da Katolička i Pravoslavna strana sjednu za isti stol i razjasne neka pitanja koja opterećuju obje Crkve. Papinu odluku o radu ove komisije valja ispravno prenositi.
 
- Vas redovnike/ce molim da prenosite te Papine nakane, nakane koje su ekumenske i milosrdne te poruke da trebamo izići iz šablona u susret drugome - zaključio je apostolski nuncij.

Program ''Milosrdni kao Otac'' Godine milosrđa od redovnika traži 'nešto više'.

Pitajući se što posebno treba reći redovnicima i redovnicama u Godini milosrđa, odnosno njenom programu, nuncij je istaknuo područje duhovne askeze, duhovnog života, kao program oko kojeg se trebamo svi zauzeti, a osobito redovnici i redovnice. Prisjetio se jedne audijencije kod pape Benedikta XVI. koji mu je tada rekao neka prenese poruku redovnicima i redovnicama da Crkva od njih uvijek očekuje nešto više, očekuje više svjedočenja, više služenja i duhovnog života. Stoga je apostolski nuncij poručio redovnicima i redovnicama da program ''Milosrdni kao Otac'' Godine milosrđa od njih traži 'nešto više'.
 
Govoreći o reviziji dokumenta "Mutuae Relationes" nuncij je istaknuo da je to jedno delikatno područje o kojemu treba govoriti s delikatnošću srca, to je područje unutar Crkve, odnos između različitih grupa. U tom kontekstu Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života je inicirala jedno novo razmišljanje. Život je takov da mi koji trebamo biti svjedoci zajedništva, pomirenja i bratstva, puno puta nismo bili u tome dobar primjer, primjer da smo milosrdni kao Otac. Kada govorimo o odnosima u Crkvi, moramo govoriti o problemima i napetostima u prošlosti, koji još uvijek stvaraju sumnje i rasprave u obiteljima/skupinama unutar Crkve. Mi možemo dati svoj doprinos kao kršćani. Postoje napetosti u društvu u Hrvatskoj, a mnoge su napetosti i otvorene rane i među državama. To da je Njegovo ime Milosrđe govori da se ne možemo držati samo pravednosti jer se logika Božja nalazi na jednoj višoj razini, razini nježnosti, opraštanja, milosrđa, poručio je nuncij.

Mons. D'Errico je posebno pozdravio i nazočnog mons. Zdenka Križića, biskupa gospićko-senjskog i predsjednika Vijeća HBK za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života. Nuncij je rako kako je s velikom radošću primio vijest da je biskup Zdenko preuzeo predsjedanje Vijećem od dubrovačkog biskupa Mate Uzinića, koji je s velikim zanimanjem obavljao tu službu.
 
- Smatram da je takav izbor na tragu želja Svetoga Oca – rekao je mons. D'Errico.
 
Na pitanje biskupa Križića kako gleda na život redovnika u Hrvatskoj nuncij je rekao kako je papi Franji potvrdio da se na redovnike u Hrvatskoj može osloniti. Da oni imaju osjetljivost prema programima Svete Stolice.
 
- Čvrsto sam uvjeren da redovnički život daje veliki doprinos crkvu u Hrvatskoj - rekao je nuncij, a osvrnuvši se na brojnost redovnika i redovnica te na njihove aktivnosti dodao da dosada 'nije bilo odgovarajućeg vrednovanja njihova velikog doprinosa'.
 
Spomenuo je i imenovanje dvojice biskupa redovnika nadajući se da će ih biti još te dodao kako u tom kontekst i Papa ima određenu osjetljivost prema redovnicima.