Posebno mjesto autoričina interesa za etnološke teme zapadne Slavonije zauzelo je tradicijsko odijevanje, koje je kao zaseban projekt počela sustavno istraživati 2001. Prvi je dio projekta bio vezan uz istraživanje ženskog odijevanja, a rezultati su tiskani 2007. u monografiji „Ženske narodne nošnje zapadne Slavonije-Požega, Pakrac, Novska i Nova Gradiška“.

Drugi je dio projekta vezan uz istraživanja o tradicijskom odijevanju muškaraca, a počeo je 2008. i tiskan u spomenutoj predstavljenoj monografiji. Obje čine zaokruženu cjelinu tradicijskog odijevanja na prostoru zapadne Slavonije i temelj su za daljnja istraživanja pojedinih lokalnih sredina. Na istraživanom su se prostoru smjestila 392 sela, provedena su na 92 lokaliteta i prikupljeno je ukupno 159 iskaza.

O monografiji i njezinu značenju, toga 27. studenoga, govorila je ravnateljica Gradskog muzeja Nova Gradiška dr. Marija Mihaljević i, među ostalim, istaknula:

„Ova knjiga nema samo izvornu, istraživačku vrijednost, nego i emotivnu karakteristiku jer nosi stotine nekih drugih obitelji i života, koji su ovim prostorima i krajevima prošli. Nešto što je bilo njihovo, ostavljeno nam je u nasljeđe i mi to i ovakvim djelom, kao što je ova monografija, prenosimo drugima. To i je na neki način poslanje Muzeja. Radi se o znanstvenom djelu koje je temelj za svako buduće istraživanje“.

Pozdravne je riječi te čestitke autorici uputila magistra Ljiljana Lukačević, zamjenica novogradiškog gradonačelnika: „ Autorica nam je ostavila, ne samo slike, izričaj o muškim narodnim nošnjama našeg kraja, nego nam je zapravo, između redova i u redovima, opisala kako su živjeli ljudi koji su nosili ove nošnje, kakve su bile gospodarske, društvene prilike i uopće povijesni kontekst toga doba o kojemu piše. Grad Nova Gradiška podržala je ovaj vrijedan projekt, a to će činiti i dalje“, istaknula je, među ostalim.

Govoreći o istraživačkom radu na požeškom području, etnologinja Gradskog muzeja Požege i suradnica na ovom projektu Dubravka Matoković, istaknule je: „Srećom po nas, kolegica Vesna je prihvatila ovaj izazov, svjesna koliki joj posao ponovno predstoji i osam godina poslije dobili smo prvi sustavno obrađeni prikaz muških narodnih nošnji zapadne Slavonije.“

Doprinos istraživanju za ovu monografiju na pakračkom kraju dala je i ravnateljica tamošnjeg muzeja Jelena Hihlik: „Jedan mali doprinos smo dali ja i prof. Gojko Bosanac. S Vesnom smo obišli neke pakračke terene, pomogli s nekim fotografijama i materijalima. Ova monografija zajedno s prethodnom autoričinom monografijom predstavlja kapitalno djelo kojim je nošnja cijele zapadne Slavonije na pravi način istražena, dokumentirana i prezentirana, a time i revalorizirana“.

U analizi ove teme i pojašanjavanju tradicijskog načina odijevanja bilo je moguće, prema autoričinim riječima, obuhvatiti tek razdoblje unazad 100 godina, jer se u okviru tog vremenskog razdoblja kreće sjećanje najstarije generacije stanovnika. „Obje monografije su dokument vremena i cilj im je očuvanje pokretne kulturne baštine. Ono što je u muškim narodnim nošnjama jako važno istaknuti su, na prostoru paurije, raznovrsna tkanja kojih ima znatno više nego u ovom dijelu „Vojne krajine“, odnosno posavačkom dijelu i koja su značajna i time što su zadržana gotovo do danas. Čak ima i pojedinaca koji pokušavaju nanovo tkati, pa imaju dobre uzorke i dobre podloge. Za prostor „Vojne krajine“ ili popularno, graničarske nošnje, zanimljiv je i važan jedan spoj tradicije i vojnog karaktera. U tradiciji ovih prostora bio je i običaj nošenja naušnice u lijevom uhu, bilo da je ona u obliku karike, ili u obliku male kuglice. Nosila se za zdravlje, za oči ili kao statusni simbol, koji govori koliko je taj momak, koji nosi naušnicu imućan i da je, dakako, u kući jedinac“, naglasila je, među ostalim, predstavljajući monografiju autorica, prof. Vesna Kolić-Klikić.

Izdavač monografije je Gradski muzej Nova Gradiška, tiskana je potporom Ministarstva kulture RH, Brodsko-posavske županije i gradova Nova Gradiška i Novska. Recenzenti su dr. znanosti Mandica Svirac, doktor znanosti Žarko Španiček. Monografija sadrži i prijevod sažetaka na njemački i engleski, a učinile su to prof. Davorka Lokner iz Pakraca i magistra znanosti Sandra De Villa iz Nove Gradiške.

Predstavljanje monografije upotpunjeno je revijom 56 muških nošnji u kojoj su pokazane vrijednosti i bogatstvo tradicijskih, potom nošnji koje su vezane na karakter Vojne krajine i u trećem dijelu obnovljenih nošnji. Ovaj vrijedan događaj oplemenjen je i izvornim pjesmama u izvedbi Muške pjevačke skupine KUD-a „Seljačka sloga“ iz Prekopakre, KUD-a iz Košutarice, zvukom samice, gajdi i tamburice. Na jedinstven je način i zaključen, pjesmom „Oj Savice“ (svojevrsnom himnom ovog dijela Slavonije) i sudionika i gostiju uz tamburašku pratnju članova KUD-a iz Davora.