U sklopu serijala tribina ''Korizma na Peščenici'' u srijedu 5. travnja u dominikanskom samostanu bl. Augustina Kažotića u Zagrebu održana je šeste iz ciklusa pod nazivom ''Vjera i politika u medijima''. Sudjelovali su predsjednik Programskoga vijeća Hrvatske radiotelevizije i profesor na Veleučilištu VERN dr. sc. Zdravko Kedžo i dugogodišnja novinarka, urednica i bivša ravnateljica Hrvatske izvještajne novinske agencije, Smiljana Škugor Hrnčević. Voditelj je bio dominikanac dr. Anto Gavrić.

Uvodno su sudionici predstavljali javne medijske servise s kojima su povezani. Smiljana Škugor Hrnčević govorila je o nastanku i počecima HINE 1990. u čemu je i osobno sudjelovala, o razvoju izvještajne agencije, o zakonu po kojem djeluje HINA, o upravljačkoj strukturi te o sadržajnoj i uređivačkoj politici.

- I HINA i HRT su javni medijski servisi kojima točnost, objektivnost i zastupanje svih interesa od političkih do vjerskih trebaju biti na prvom mjestu. U HINI je do dolaska Kukuriku koalicije 2012. sve nekako išlo, a s tom novom vlašću urušio se dotadašnji tretman vjerskih sadržaja u HINI. Gledala sam, primjerice, kako se priopćenja Zagrebačke nadbiskupije koje trebamo objavljivati bacaju u smeće, ukinulo se prenošenje ključnih sadržaja iz Glasa Koncila, što je dotad bilo nezamislivo“ – pripovijedala je novinarka Škugor Hrnčević

 Naglasila je kako je nakon 26 godina rada u HINI tri dana prije posljednjih parlamentarnih izbora dobila izvanredni otkaz zato što je jednoj manjoj političkoj stranci proslijedila inače svim novinarima dostupan izvještaj o dugu poduzeća supruge tadašnjeg ministra Miranda Mrsića HZZO-u, koji uredništvo danima nije željelo objaviti.

- Lažno su me optužili da sam to izvješće dala medijima. Nisam, to je učinio netko drugi, ni danas ne znamo tko - rekla je.

Nadodala je da smatra nedopustivim u javnom medijskom servisu skrivati bilo kakve vijesti od javnoga interesa i da su se novinari HINE za puno nedopustivih stvari trebali pobuniti, ali nisu jer se boje za radno mjesto.
Zdravko Kedžo je govorio o tome kako je Vlada Zorana Milanovića promijenila Zakon o HRT-u i dala faraonske ovlasti tadašnjem ravnatelju Goranu Radmanu pa da Programsko vijeće HRT-a otada nema nikakve ovlasti. Taj je zakon i danas na snazi, istaknuo je Kedžo i podsjetio na to da niti jedna lijevo-liberalna udruga tada nije progovorila o tom gušenju demokracije i o silnim primjedbama koje su na račun toga zakona stizale iz Bruxellesa.

- Nas 11 tamo sjedi i govori, nas 9 koje je izabrao Sabor i dvoje iz redova zaposlenika HRT-a, ali od toga nema nikakve konkretne koristi. Novinari iz različitih medija sjede na našim sjednicama i prenose javnosti što govorimo, zato se vijećnici ipak trude izreći svoje misli o programu HRT-a, neki korektno, ali neki i iz osobnih ili nekih drugih interesa - naglasio je Kedžo.

Istaknuo je da će uskoro predstaviti svoje izvješće o HRT-u u Saboru u kojem će reći da su novinari HRT-a neobjektivni i neprofesionalni, nepismeni i da su promašili ulogu javnog servisa oko parlamentarnih izbora. Govorio je i tome kako nisu svi programski vijećnici skloni religijskim sadržajima na HRT-u pa proglašavaju da je vjerskih sadržaja previše.

 - Jedan od kolega zato je tražio da se pobroje minute vjerskih sadržaja sa svim kanalima HRT-a – rekao je.

Keđo je poručio da Crkva mora napraviti medijski iskorak, da ne treba biti revolucionarna jer to nije, ali da ne treba biti ni posljednja što danas jest.

- Po pitanju medija Crkva mora biti proaktivna, ona mora imati izgrađen komunikacijski odnos s javnošću, župni listić je prevladana forma. Biskupima i svećenicima u tome mogu pomoći laici – rekao je.

 Kritizirajući katoličke intelektualce kojih je u hrvatskom društvu, naglasio je, jako puno, ali svoju vjeru ne žele svjedočiti u javnosti niti nastupati s pozicija katoličkog nauka.

- Još je i cjelokupno društvo s naglaskom na političke elite pristalo na to da će oni koji javno svjedoče vjeru biti sankcionirani, a nemala je katolička javnost na to opako pristala pa šuti – zaključio je Kedžo. 

Smiljana Škugor Hrnčević je objašnjavala da ključne medije u Hrvatskoj drže ljudi koji nisu vjernici i da zato teško objavljuju vjerske sadržaje, ali da je Crkva u posljednje vrijeme svejedno uspjela biti vidljivija u javnosti.

- Nažalost, u našim javnim servisima Crkva se tretira jako loše. U HINI nema ni slova, tek iznimno nešto, a na HRT-u se vjerski sadržaji prikazuju u getoiziranim emisijama. Vjera se u medijima danas ne tretira kao in, nego kao out, a novinara je, rekla bih, 90 posto ateista pa oni u javnom prostoru nameću svoj ateistički pogled na svijet u kojem nema mjesta za vjeru, ili ima u smislu skandala, izrugivanja i slično“, pojasnila je stanje novinarka Škugor Hrnčević.

U raspravi se iz publike čulo da će se na ulici prije susresti sv. Franju ili sv. Dominika nego što će se od HBK dobiti vijest, govorilo se o neobjektivnosti javnoga prostora budući da se selektiraju vijesti, raspravljalo se o tome je li potrebno da biskupi osnuju katoličku televiziju ili se potrebe mogu zadovoljiti preko postojećih platformi kad bi bile nadograđene i profesionalne.

Čulo se i pitanje kada će HRT postati hrvatska i ima li na HRT-u barem 200 hrvatski orijentiranih novinara. Dr. Kedžo je zaključio da o tome kakvi će biti mediji odlučuju vlasnici, novinari i urednici, ali i publika kojoj se, zbog gledanosti koja za sobom povlači novac, sadržaji prilagođavaju.