Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac bio je jedan od najumnijih ljudi svoga doba. Rođen 23. studenoga 1752. godine u Karlovcu, poslije studija teologije postao je rektor sjemeništa te profesor dogmatike na Zagrebačkoj akademiji.

Zbog izrazite prosvjetiteljske orijentacije zapazio ga je car Josip Drugi i uzdigao do časti rektora središnjega teološkog sjemeništa u Pešti. Vrhovac je 1787. primio i biskupski štap.

Gotovo nije bilo institucije koju taj visoki crkveni prelat nije utemeljio ili potaknuo. Pribavio je novac za izgradnju javne bolnice i sirotišta u Zagrebu, a zaslužan je i za izgradnju parka koji je po njemu nazvan 'Maksimir'.

Jednu od najvećih zasluga Vrhovac je stekao 1825. godine, kada je grčevitom borbom na sjednicama požunskoga sabora spriječio uvođenje mađarskoga jezika kao službenog u Hrvatskoj. Tom prigodom udarila ga je kap od koje se više nije oporavio. Umro je dvije godine poslije, našavši mir u zagrebačkoj prvostolnici.