Općina Primošten već je objavila fotografije napretka radova. Postolje je već napravljeno. Neki govore da bi se za lijepoga vremena mogao vidjeti čak iz Italije. Jedno je sigurno, iz Primoštena bit će itekako vidljivo. A turisti ovo mjesto već obilaze i fotografiraju se.

Kip će se, kada bude dovršen, moći pogledati i iznutra jer će biti šupalj. Završna obrada je mozaička, od zlata, srebra i bojanog stakla. Koštat će oko dva milijuna kuna..

Postavljanje kipa Gospe od Loreta na lokalnom brdu pomoći će i u stvaranju novih radnih mjesta.

Povijest Gospe od Loreta

Povijest Gospe od Loreta seže u daleku 1835. godinu kada je Marko Prgin, budući je bio bolestan, vidio u snu Gospinu sliku i čuo poruku da će ozdraviti ako tu sliku donese iz Loreta. Marko je bio momak, neoženjen. Imao je svoj brod, ali je za tu priliku posudio veći i sigurniji brod za takvu plovidbu od Ante Bakotića, zvanog Bakašunac.

Kako je i odlučio, otišao je u Loreto i donio Gospinu sliku, istu onakvu kakvu je vidio u snu. Sliku je čuvao u svojoj kući sve dok u ovaj kraj nije stigla epidemija kolere. Kada je ta opaka bolest počela kositi i odnositi ljudske živote, tadašnji župnik don Mate Livić sjetio se slike i predložio župljanima da 10. svibnja sa Gospinom slikom načine procesiju oko sela. Tako je i bilo. Uzeli su Gospinu sliku iz Markove kuće, obišli s njom oko sela i donijeli je u crkvu. Tako je nastao zavjet Gospi od Loreta.

Gospin oltar je sagrađen mnogo godina kasnije, svakako ne prije 1850. godine. Oltar je naručen u Italiji kao i majstor koji ga je trebao ugraditi. Budući da je to zavjetni oltar, nije ugrađen uza zid, već malo ispred zida da se oko njega može hodati i „listi“ na koljenima. Grob Marka Prgina nalazi se odmah uza zid crkve, pod Gospinim oltarom ( pored križnog otvora gdje narod baca kovane novce ). Slika Gospe od Loreta prikazuje Gospin lik u sredini, a u pokolonu desno je sv. Rok. Sa lijeve strane kleći sv. Augustin, biskup u svećanom plaštu, a oko Gospe su anđeli. Krunu vanjsku od srebra i zlata kupili su naši radnici iz Luksemburga, a nacrt je napravio ing. Fedor ( Cezor ) Čabov Kijabov, rodom Primoštenac.