Poticaj i apel da se od nepoštovanja i iseljavanja domaćih stanovnika sačuvaju središnje povijesne jezgre hrvatskih gradova bila je tema nagovora zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića koji je blagoslovio Kneževu palaču u Zadru, najistaknutije multimedijalno zadarsko zdanje.
 
U svečanom trenutku blagoslova toga hrvatskoga spomenika kulture iz 13. st. čiji su temelji iz rimskog i kasnoantičkog razdoblja, a granatama je teško oštećen 1991./1992. g. u Domovinskom ratu, nadbiskup Puljić rekao je kako je 'blagoslov i izraz zahvalnosti ljudima koji su snagom službe primili dragu dužnost i obvezu čuvati i obnavljati našu bogatu i raznoliku kulturnu, povijesnu i vjersku baštinu i približiti je suvremenom čovjeku na razumljiv i moderan način'.
 
- Blagoslov je i zajednički zavjet prema našim starima koji su s ponosom i ljubomorno čuvali što su naslijedili: crkve, samostane, dvorce, palače, sakralne i svjetovne prostore u kojima su se sačuvale slike, predmeti, biblioteke i arhivi. Njih danas prepoznajemo kao dio svoje kulture u koju je utisnut naš pečat i obilježje. U tom pokladu otkrivamo i prepoznajemo dušu svog mjesta i bitne čimbenike imena i prezimena svoga naroda - poručio je mons. Puljić, istaknuvši da su spomenici svih vrsta i stilova koji prate povijest jednog naroda i mjesta trajan i živi govor koji budi zahvalnost i strahopoštovanje gdje otkrivamo dušu grada.
 
Nadbiskup Puljić upozorio je kako našom nebrigom 'umire duša naših gradova' te dodao:

- Dijelim tjeskobu sugrađana zbog nepodnošljive buke i galame u gradu, čiji žitelji organizatore tih bučnih manifestacija nazivaju suvremenim nasilnicima. No, oni imaju i nečije dopuštenje. Razlozi koje plasiraju, da se 'oživi stari dio grada', ne pije vodu. Naprotiv, stvaraju se savršeni mehanizmi da ljudi za par godina napuste zadarski poluotok, kao što se već dogodilo Dubrovniku, koji sad bez živih ljudi postade običnom kulisom za filmove, kako se i ovih dana snima film o Robinu Hoodu - kazao je mons. Puljić.
 
Poželio je i da nas 'Bog sačuva od takvog scenarija', da povijesne gradske jezgre ostaju bez ljudi napuštanjem stanovnika.
 
Zadar je poput drugih mediteranskih gradova od Dubrovnika do Poreča, bio i ostao uzor sklada i stvaranja sinteze društvenoga, kulturnoga i religioznoga okruženja, rekao je nadbiskup, upozorivši:

- Taj sklad i sinteza, osjećamo, danas su narušeni. Ne ideologijama od jučer, već od nas samih. Kao sljedbenici velikog blaga koje su nam ostavili naši očevi, malo po malo gubimo poštovanje najprije prema čovjeku, a onda i strahopoštovanje pred djelima ruku njegovih u kulturi, umjetnosti i sakralnosti. Naši su gradovi imali svoju dušu koju smo prepoznavali po bedemima i palačama, kalama, kupolama i tvrđavama. Na trgovima se čuo tihi šušur ili gitara, ugodan razgovor ili pjesma klape koja dušu krijepi. Posljednji je čas da se trgnemo i spašavamo dušu grada. Blagoslov Kneževe palače vidan je i vrijedan doprinos u tom vidu - rekao je mons. Puljić, potaknuvši da se usvaja antropologija koja vrednuje čovjeka i ne prihvaća 'poslovanje bez morala, bogaćenje bez rada, politiku bez načela', kako je pisao Mahatma Gandhi.
 
Nadbiskup Puljić istaknuo je kako čovjek treba biti u središtu pozornosti, a on je u trajnoj čežnji i nostalgiji za vječnim i Apsolutnim.

- Crkva, kao čuvarica tog neprocjenjivog blaga, živi od te istine o čovjeku. S poštovanjem prema čovjeku i strahopoštovanjem pred djelima ruku njegovih, molimo neka Božji blagoslov prati Zadar i njegove žitelje. Neka svi koji dođu u Zadar i prođu dvoranama Kneževe palače ponesu sa sobom lijepe dojmove o gradu smiraja, umjetnosti i kulture. Neka osjete kako stanovnici Zadra i okolice vole i poštuju svoje mjesto, bore se i kulturom za svoj grad, za čovjeka u izgradnji bolje i podnošljive budućnosti - potaknuo je nadbiskup, rekavši da se u Zadru osjeća umješno pletivo umjetnosti, vjere i kulture.
 
Odgovorni voditelji znanstvenoga, kulturnog i društvenog života imali su osjetljivost za umjetnost i kulturu, pa su se opirali strujama nasilne deložacije sakralnog, osobito u vremenima žestokih ideologija 20. st.

- Tada je bila ranjena i u rastu ometena sinteza zdravog međuodnosa vjere i kulture koja je stoljećima rađala i stvarala umjetnička djela - podsjetio je nadbiskup, zahvalan zadarskom gradonačelniku Božidaru Kalmeti na pozivu da blagoslovi to djelo ljudskih ruku koje raduje stanovnike Zadra i Hrvatske.

Mons. Puljić kazao je kako dolazak predsjednika Vlade RH sa suradnicima i ministrima na otvorenje pokazuje značenje kulturnog događaja obnove i otvorenja Kneževe palače te poželio da ljudski napor bude ispunjen Bogom i utječe se vječnoj ljepoti, dok umjetnost na jedinstveni način otkriva sjaj istine.
 
U budućnosti će Kneževa palača, sa susjednom Providurovom palačom čija obnova slijedi, imati funkciju Baštinskog muzeja koji će na jednom mjestu okupiti sve odjele sadašnjeg Narodnog muzeja Zadar. Narodni muzej Zadar osnovan 1832. g. među najstarijim je muzejima u Hrvatskoj. Ima oko 80 000 predmeta, a u Kneževoj palači je sad izloženo njih 1100. Zadar je ovime dobio reprezentativan izložbeni prostor i koncertnu dvoranu najsuvremenije tehnologije, modernu multimedijalnu dvoranu, prostor za održavanje raznih kulturnih događaja.
 
Do svoga oštećenja u napadima na Zadar 1990.-ih, Kneževa palača, najviše razorena zgrada u Domovinskom ratu u Zadru, bila je središte kulturnog života gdje su se nalazili Gradska knjižnica, Glazbena i baletna škola, koncertna dvorana, dom pjevačkog društva Zoranić. Tu je do 2014. g. i preseljenja u novi studio HRT-a, djelovala i Radio postaja Zadar Hrvatskog radija.
 
U Domovinskom ratu Kneževa palača pogođena je s osam granata velikog kalibra koja su narušila njenu cjelokupnu statiku i konstrukciju, krov, sve prostorije i inventar. U ljeto 1999. g. počela je obnova građevine kao njena treća povijesna obnova. Projekt pod nazivom 'Obnova i turistička valorizacija kulturno-povijesnog kompleksa Kneževe palače' vrijedan 44 milijuna kuna, kao četvrta obnova palače u povijesti, počeo je 2. listopada 2014. g. Projekt je s 36 milijuna kuna financiran nepovratnim sredstvima iz europskih fondova, po čemu je zadarska Kneževa palača kulturni objekt u Hrvatskoj u kojeg je EU uložila najviše sredstava.
 
Već u deset dana od njenog otvorenja, Kneževu palaču pohodilo je deset tisuća posjetitelja.

U događaju su sudjelovali i dr. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru, Renata Peroš, ravnateljica Narodnog muzeja Zadar, Dina Bušić, ravnateljica Koncertnog ureda Zadar, generalni vikar Zadarske nadbiskupije mons. Josip Lenkić, mons. dr. Pavao Kero, vikar za kulturu zadarske nadbiskupije i ostali.