Ili da u jednoj za alkoholizam, sukobe ili psovanja nastavnika zasluži samo ukor, a drugdje najteže mjere poput preseljenja u drugu osnovnu školu, odnosno da bude isključen iz škole ako je srednjoškolac. Ima i primjera da u nekim školama učenici „lete“ i za 28 neopravdanih sati, a u drugima tek za 40.

Različita i neujednačena praksa u izricanju pedagoških mjera trebala bi, najavljuju iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, postati prošlost nakon što svjetlo dana ugleda pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, čiji prijedlog upravo dovršava radna skupina. Kako doznajemo u MZOS-u, već tijekom lipnja prijedlog ujednačenog pravilnika koji bi vrijedio za sve škole u zemlji bit će upućen u javnu raspravu, a primjena se očekuje od jeseni.

Pravilnik se izrađuje na temelju novoga Zakona o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju koji je stupio na snagu početkom godine.

„Zakonom su mjere točno propisane i tu nema puno prostora za izmjene, ali pravilnikom ćemo sada preciznije utvrditi ujednačene kriterije za izricanje tih mjera. Dakle, propisat ćemo da za istu ili približno istu težinu prekršaja i ponašanja učenicima u svim školama trebaju biti izrečene iste mjere. Dosad su te mjere bile propisane uglavnom školskim statutima i razlikovale su se od škole do škole. Nije nam cilj ići na štetu djece, nego im pomoći, naravno ne u smislu da oni to zlorabe“, kaže Gordana Zuccon, glasnogovornica MZOS-a.

Iako ne otkrivaju detalje o tome za što će sve ubuduće učenici biti kažnjeni ukorom, isključenjem i slično, razmišljanja unutar radne skupine daju naslutiti kako će se nastojati što duže zadržati učenike unutar sustava.

Podsjetimo, novim zakonom određeno je da se najteže mjere, u osnovnim školama to su strogi ukor i preseljenje u drugu školu, a u srednjima opomena pred isključenje s pravom polaganja razrednog ispita, prenose, odnosno vrijede do kraja te razine obrazovanja.

Novim pravilnikom izricanje nekih mjera moglo bi se ublažiti, pa se, kako doznajemo, razmišlja o tome da se za ponašanja poput šaranja ili uništavanja školske imovine odmah ne izriču pedagoške mjere.

Traže se i rješenja za, primjerice, djecu s ADHD-om čije su ponašanje nastavnici u nekim školama sankcionirali opomenama ne vodeći računa o njihovim osobitostima.