Nakon smrti dugogodišnjeg voditelja Škole p. mr. sc. Jure Bosančića, vodstvo škole preuzeo je pater prof. dr. sc. Nikola Stanković, uz  pomoć dugogodišnjih sudionika i suradnika Škole.

Od četvrtka, 25. do subote 28. kolovoza kroz Školu je prošlo oko 200 sudionika – roditelja, djece, mladih, svećenika i časnih sestara - pola iz Zagreba, a pola iz svih krajeva Lijepe Naše, Bosne i Hercegovine naše pa i onih na privremenom radu u inozemstvu.

Tema ovogodišnje Škole „Odgoj za karakter, vrednote i milosrđe“ predložena je i izglasana na kraju prošlogodišnje škole. Obrađena je kroz osam stručnih predavanja nakon kojih su predavači održali i radionice na istu temu, tri posebne radionice, pet svjedočenja na okruglom stolu, misama i meditacijama te kroz puno, puno neformalne interakcije u druženjima koja su se nastavila i u nedjelju nakon službenog završetaka Škole.

Nakon zaziva Duha Svetoga, u ime nadbiskupa zagrebačkog kardinala Josipa Bozanića, skup je otvorio pomoćni biskup, isusovac dr. sc. Valentin Pozaić, a nazočne pozdravili domaćin prof. dr. sc. Ivan Šestak, dekan Fakulteta, i voditelj Škole prof. dr. sc. Nikola Stanković.

Rad je započeo  antropološko-pedagoškim pristupom temi kojim se tražilo odgovor na pitanja kako odgajati za neograničenu slobodu u ograničenom svijetu. Prof. dr. sc. Jadranka Garmaz, majka troje djece, s Katedre religiozne pedagogije i katehetike Katoličkog  bogoslovnog  fakulteta u Splitu održala je predavanje, radionicu i osobno svjedočenje  na temu „Odgoj vjere u obitelji u borbi sa slobodom i ograničenjima“.

Mr. sc. Ivica Đaković, predsjednik Hrvatskog  katoličkog društva prosvjetnih djelatnika, otac dvoje djece, obradio je temu „Odgojna funkcija škole“ te dajući pojmovna određenja i međusobne odnose između fenomena odgoja i nastave i obrazovanja obrazlažući  razvoj različitih teorijskih pristupa odgoju. Ukazao je na zakonsku obvezu škole da sudjeluje u odgoju za karakter i vrednote („jer se na školu odnosi Zakon o odgoju i obrazovanju, a ne Zakon o informiranju“) te istaknuo šezdesetak vrednota koje dominiraju u zahtjevima učitelja i profesora prema učenicima.

Sociološko-pedagoški pristup bavio se odgojivošću čovjeka u književnosti, umjetnosti i medijima. Prof. Matija Grgat govorila je o opasnostima kojima su izložena djeca i nemogućnosti odgojitelja da kontroliraju sve vrste utjecaja na svoje odgajanike. To otežava odgojna nastojanja, osobito zbog činjenice kako se danas u svijetu i kod nas uočavaju tendencije da se u odgojno-obrazovnim institucijama djeci i mladima nude neprimjereni i štetni sadržaji. Kratkim pregledom povijesti književnosti skrenula je pozornost na zakonitost koja pokazuje da ideje u literaturi i umjetničke revolucije najavljuju ono što će se događati u društvu u sljedećim generacijama.

Prof. Draženka Čutura, dugogodišnja ravnateljica srednje škole Jelkovac i majka četvero djece, osvrnula se na odgoj mladih kroz nastavu Hrvatskoga jezika. U kratkom pregledu odgojnih previranja u zadnjih 25 godina te medijskih rasprava o odgoju čovjeka u književnosti govorila je o različitim književno-umjetničkim djelima koja su na biblijskoj osnovi, hrvatskoj tradiciji te djelima svjetske književnosti s motivima dobra, empatije i milosrđa.

Etički i psihološki pristup u traženju odgovora na pitanje što su to karakter i vrednote preuzeli su isusovci psiholozi prof dr. sc. Mijo Nikić i dr. sc. Anton Volenik s Fakulteta domaćina Škole. Pater Nikić je iznio interdisciplinarni pogled na čovjeka, tumačeći njegovu dijalektiku, odnosno nutarnju podijeljenost na dvije strukture (idealni i stvarni ja) te ponudio savjete kako urazumiti stvarni ja i kako ojačati idealni ja kako bi se osoba u slobodi mogla odlučivati za vrednote i njih živjeti u svome životu u odnosu prema Bogu, bližnjima i samome sebi.

Zadnji je bio teološko – pedagoški pristup milosrđu i empatiji u službi odgoja. Najprije je doc. dr. sc. Marija Pehar, s katedre za dogmatiku Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, Školska sestra trećeg reda franjevka Hercegovačke provincije, održala predavanje i radionicu na temu „Bog je milosrdan jer je trojstvo“. Božja ljubav prema čovjeku utemeljena je na vječnoj unutartrojstvenoj ljubavi Oca i Sina i Duha Svetoga, a ona se u ljudskom životu očituje kao stalna Božja čežnja, briga, skrb i naklonost koja ne može prestati.

Pater Josip Sremić,  pedagog i voditelj bračnih susreta,  bio je duhovnik škole te cijelo vrijeme bio na raspolaganju za razgovor, savjete  i svetu ispovijed.  Molitvu i meditaciju je animirao pater dr. sc. Niko Bilić, a završnu sv. misu predslavio je msgr. Valter Župan, biskup krčki u miru i  dugogodišnji predsjednik  Vijeća HBK za život i obitelj. U svojoj nadahnutoj propovijedi je naglasio važnost izgrađivanja karaktera ne samo za sudbinu pojedinca i obitelji, nego i crkve i hrvatskog naroda. Baš zbog nedostatka karaktera ovu prelijepu i prebogatu zemlju mladi danas napuštaju, a tamo gdje idu Hrvatsku podrugljivo nazivaju „Venezuelom Europe“.

Na završnom okruglom stolu o mogućnostima mijenjanja karaktera i u odrasloj dobi svjedočili su voditelji udruge roditelja zajednice Cenacolo Ljubica i Davor Božić, dobitnici nagradnog sudjelovanja  na 45. OLJŠ s Radija MIR  Međugorje bračni par  Vesna i Ante Budimir te dr. Danijela De Micheli Vitturi. Nakon što je odabrana tema za sljedeću godinu („Slobodno“, tj. oslobođeno vrijeme za obiteljsko zajedništvo), susret je završio priredbom koju su na temu karaktera, vrednota i milosrđa djeca i mladi priredili roditeljima te večerom i veselim druženjem svih sudionika, predavača i organizatora.