Otvorena Vrata milosrđa na zagrebačkoj prvostolnici
Otvaranjem Vrata milosrđa na zagrebačkoj katedrali na treću adventsku nedjelju, započeo je Jubilej milosrđa za Zagrebačku nadbiskupiju.
Prije samoga Obreda otvaranja Vrata milosrđa na zagrebačkoj prvostolnici, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i koncelebranti, te vjernici okupili su se u atriju Bogoslovskog sjemeništa. Nakon prigodnog nagovora uslijedilo je čitanje evanđeoskog odlomka te izvatka iz Bule kojom je papa Franjo najavio Izvanrednu jubilarnu godinu milosrđa.
Iz atrija bogoslovije procesija predvođena kardinalom Bozanićem uputila se prema glavnim vratima zagrebačke prvostolnice koju je potom kardinal svečano i otvorio, a potom je u prvostolnicu unio evanđelistar. Uslijedilo je svečano euharistijsko slavlje.
U homiliji je kardinal ukazao na znakovitost povezanosti nedjelje radosti i obreda otvaranja Vrata milosrđa.
- Radostan je i znakovit obred otvaranja Vrata milosrđa, ispunjen simbolima koji govore o Božjoj prisutnosti, njegove ljubavi, milosrđa i obnavljanju naših života – rekao je kardinal.
Dodao je i kako se iz liturgijskih čitanja pitanja 'Što nam je činiti', u odgovorima Ivana Krstitelja Ivanovi nalaze bitne odrednice za obraćenje i za življenje Godine milosrđa.
- To su podijeliti s drugima, ne pretjerivati u odnosu na druge i ne zlostavljati drugoga, istaknuo je kardinal, te potom kratko pojasnio svaku od tih odrednica.
Prva je odrednica 'podijeliti s drugima, biti nesebičan'.
- To uključuje da se ne vide samo svoje potrebe, nego i potrebe drugih, te da se odluči podijeliti s drugima što se ima. U darivanju se očituje sloboda osobe koja nije rob stvari koje posjeduje, nego joj je stalo do bližnjega – pojasnio je kardinal.
Druga je odrednica 'ne pretjerivati'.
- To unači ne prekoračiti granicu u zahtjevnosti prema drugima. Odnosno, ne odnositi se prema bližnjima logikom moći, jer najbitnije u životu ne proizlazi iz moći, nego iz snage ljubavi – kazao je.
Treća je pak odrednica 'odricanje od zlostavljanja'.
- Ne misli se samo na tjelesno nasilje, nego na sve oblike raspolaganja silom. To se tiče širine odnosa u društvu, s posebnom osjetljivošću prema slabima – objasnio je kardinal.
Osvrćući s pak na geslo Svete godine izvanrednog jubileja milosrđa 'Milosrdni kao Otac', kardinal je rekao kako ono upućuje na Lukino evanđelje, za koje možemo reći da je Evanđelje milosrđa, jer u njenu nalazimo predivnu prispodobu o ocu koji se raduje povratku sina.
- Otvorena vrata prvostolnice naznačila su otvorenost neba i raširene Božje ruke za naše slabosti i grijehe. Spomen krštenja, Božja riječ i euharistija čvrsta su uporišta našega života. Ovo je godina milosti, ovo je godina poticaja da svoje kršćanstvo živimo dublje, polazeći od Božjega milosrđa, kazao je zagrebački kardinal.
Dodao je pri tom kako su vjernici pozvani ne samo hodočastiti u katedralu i u jubilejske crkve, nego ponajprije živjeti milosrđe.
- Prolazak kroz Vrata milosrđa nema vrijednost, ako Bogu ne dopustimo da svojim Duhom prođe kroz naše srce, ako nismo prihvatili poziv da se ispovjedimo, da Bogu predamo svoje grijehe, da ostavimo grješne navike, da se pomirimo s Bogom i s ljudima, rekao je kardinal.
Na kraju homilije sve je potaknuo da ne zaborave sve bližnje u raznim potrebama, te da razmisle kojim ih djelima tjelesnoga i duhovnoga milosrđa mogu obradovati.
Kardinal je podsjetio i na divne likove svetaca koji su svjedočili milosrđe u hrvatskom narodu, poput sv. Leopolda Bogdana Mandića, kojeg pred sobom ima i cijela Crkva u ovoj Godini, te bl. Alojzija Stepinca koji je u tolikim neprilikama očitovao Lice milosrđa. Dakako, i svaka redovnička zajednica ima iznimnih primjera svetosti koja privlači milosrđem, dodao je.
Nakon popričesne molitve, biskup Pozaić podsjetio je kako po kardinalovoj odredbi osim prvostolnice, posebno jubilejsko značenje imaju još tri crkve u nadbiskupiji u kojima će početak Jubileja biti proslavljen na Četvrtu nedjelju došašća, 20. prosinca, euharistijskim slavljima koje će predvoditi pomoćni biskupi. To su Nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, gdje će euharistijsko slavlje predvoditi biskup Valentin Pozaić; Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu gdje će slavlje predvoditi biskup Ivan Šaško; te župna crkva Presvetoga Trojstva u Krašiću u kojoj će slavlje predvoditi biskup Mijo Gorski.
Na kraju mise prisutnim vjernicima je po odredbi Svetoga Oca, kardinal Bozanić podijelio posebni papinski blagoslov. Euharistijsko slavlje pjevanjem su uveličali Koralisti zagrebačke katedrale pod ravnanjem mo Miroslava Martinjaka.
U koncelebraciji bili su apostolski administrator Vojnoga ordinarijata biskup Juraj Jezerinac, zagrebački pomoćni biskupi Valentin Pozaić, Ivan Šaško i Mijo Gorski, predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica fra Jure Šarčević, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije mons. Enco Rodinis te još pedesetak svećenika, među kojima više župnika. Po dolasku ulazne procesije na oltar, kardinal Bozanić blagoslovio je vodu, a potom i vjernike.