Ministarstva žele mlade bez posla i obrazovanja ponovno uključiti u sustav

„Radi se o sporazumu kojim ćemo prvi put u Hrvatskoj dobiti točne podatke o broju mladih koji nisu u obrazovanju, nisu zaposleni, niti traže posao, nisu prijavljeni na zavod za zapošljavanje i u takvom su statusu jako ranjiva skupina, podložna utjecaju ulice“, kazao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

ministar.jpg
Autor
HINA/Laudato/I.D.
Fotograf
poslovni.hr
Objavljeno:
 
05.11.2015 13:11

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) u četvrtak 5. studenog potpisan je Sporazum o poslovnoj suradnji za razmjenu podataka kojim se želi međuresornom suradnjom identificirati i registrirati one mlade ljude u Hrvatskoj u dobi između 15 i 30 godina, koji nisu u sustavu obrazovanja niti traže posao, a nakon toga im pomoći da se uključe u tržište rada ili se doškoluju. 

„Radi se o sporazumu kojim ćemo prvi put u Hrvatskoj dobiti točne podatke o broju mladih koji nisu u obrazovanju, nisu zaposleni, niti traže posao, nisu prijavljeni na zavod za zapošljavanje i u takvom su statusu jako ranjiva skupina, podložna utjecaju ulice“, kazao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, nakon potpisivanja Sporazuma o poslovnoj suradnji za razmjenu podataka između toga ministarstva, MZOS-a, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Pojasnio je nadalje da je sadašnji status tih mladih ljudi izuzetno opasan i za njih i za samo društvo, oni su podložni svim utjecajima socijalne isključenosti, utjecaju „ulice“ i često se nalaze zabilježeni u sudskim registrima i policijskim dosjeima.

Kolika je njihova ukupna brojka, ne zna se, a dosadašnje procjene, ovisno o pojedinim istraživačima, kreću se između 15 i 19 posto u ukupnoj populaciji mladih te dobi.

Povezivanjem podataka svih institucija koje su sporazum potpisale i putem OIB-a doći će se do konkretnih brojki i stanja u roku mjesec dana, popisat će se svi mladi s takvim statusom, vidjeti u kojim gradovima i mjestima žive i saznati kakva je njihova osobna situacija.

„Nije nam cilj samo ih popisati već dobiti konkretan uvid u svaki pojedinačni problem i krenuti ga rješavati individualno. Temeljem te registracije Hrvatski zavod za zapošljavanje imat će mogućnost doći u dom svakog od njih, razgovarati i procijeniti mjere koje treba poduzeti, bilo da se radi o ponovnom uključenju u obrazovanje, doškovanju, pomaganju da se pronađe posao. Ponudit će im se da preko garancije za mlade dobiju posao, ili da se doškoluju, svakako da se vrate u sustav i na tržište rada“, kaže Mrsić.
 
Sredstva za mjere usmjerene prema tim mladim ljudima osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od oko sto milijuna eura.  Ti su novci dio ukupnih sredstava za sve aktivne mjere politike zapošljavanja do 2020. godine, a koje iznose preko pola milijarde eura.
 

 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Aktualno

Još iz rubrike: