Na predstavljanju će govoriti: predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, akademik Tonko Maroević, akademik Nikica Petrak, dr. sc. Zvonko Maković, mr. sc. Slavica Marković
 
Monografija koju predstavljamo šesta je po redu u Biblioteci Crteži i grafike koju smo pokrenuli radi prezentiranja dviju umjetničkih disciplina istaknutih hrvatskih umjetnika, donatora Kabineta grafike, a napose valorizacije originalnih dionica pojedinih umjetničkih opusa koje zbog svoje osobitosti i izvrsnosti ulaze u antologiju hrvatske moderne umjetnosti.
 
Miroslav Šutej iznimna je osobnost hrvatske umjetnosti druge polovine 20. stoljeća, moralna vertikala, neosporni autoritet Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i Širokom Brijegu, stožerna figura hrvatske te istaknuto ime internacionalne grafičke umjetnosti. O tome svjedoče brojne premije i nagrade na najvažnijim međunarodnim izložbama grafičke umjetnosti (Ljubljana, Tokio, Krakov itd.) i zastupljenost u najvažnijim svjetskim muzejima i zbirkama (Tate Gallery u Londonu, Library of Congress u Washingtonu, Stedelijk Museum Amsterdam, Guggenheim Museum u New Yorku, Museum of Contemporary Art u Helsinkiju itd.).
 
Potaknuti velikom donacijom (u skladu s brižno oblikovanim profilom Kabineta grafike kao specijalističke institucije), u monografiji koju predstavljamo donosimo izbor iz grafičkoga opusa s naglaskom na mobilnu serigrafiju, Šutejevu najvredniju i najcjelovitiju internacionalno visoko vrednovanu dionicu koju je predstavio na 34. Venecijanskom bijenalu 1968. godine, a postupno zaokružio tijekom dva sljedeća desetljeća.
 
Mobilne serigrafije osebujna su komponenta Šutejeva stvaralaštva i autentičan doprinos suvremenoj hrvatskoj i svjetskoj grafičkoj umjetnosti. Prezentiramo sva djela iz Šutejeve donacije Kabinetu grafike, primjerke iz Fundacije u Motovunu, Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i nekoliko privatnih zbirki.
 
Prvi put sistematično pokazujemo (nizom fotografija, različitih kompozicija iste grafike) multikompozicijsku dimenziju njegovih serigrafija te ističemo ludičku dimenziju njegova djela o kojoj je davnih sedamdesetih pisala legendarna profesorica, danas istaknuta akademkinja, Vera Horvat Pintarić, a poslije nje brojni drugi tumači Šutejeve umjetnosti.
 
Šutejevo je djelo provokativno, potiče um i ruku istovremeno i postaje bar na tren svojina promatrača, aktualnog tvorca u reorganiziranju i kreiranju nove kompozicije. Nasuprot strogoj geometriji i matematičkoj egzaktnosti, koju promiču akteri Novih tendencija (posebice Picelj u Parizu i Zagrebu), Šutej komponira mobilnim elementima, poštuje i priziva slučaj i ne priklanja se aktualnoj struji geometrijske apstrakcije bez zadrške i osobnoga stava.
 
Njegov je pomak autentičan, uveseljuje, uznemiruje i ohrabruje gledatelja, otvara poligone nesputana nadmetanja i stalno čeka promjenu odnosa zadanih elemenata. No, on nije zadovoljan činjenicom da se igra nego trajno želi više – zaigrati gledatelja. Time djelo nije predmet kratkoga susreta, bljeska u duhu promatrača, nego aktivni medij koji intenzivno zaokuplja um i srce, sve unutarnje energije njegova bića.