Predstavljen je Zbornik radova simpozija o 50. obljetnica otvaranja Drugoga vatikanskog koncila
Predstavljen je Zbornik radova teološkog simpozija o 50. obljetnici završetka Drugoga vatikanskog koncila i 25. obljetnici smrti Josipa Turčinovića koji je na neki način zrcalo usvajanja Koncila u Hrvatskoj nakon pedeset godina.
Predstavljen je Zbonik radova teološkog simpozija „50. obljetnica svečanog otvaranja i početka Drugoga vatikanskog koncila 1962.-2012.“ u izdanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a suizdavači su Kršćanska sadašnjost i Glas Koncila. U zborniku predstavljenom u petak sakupljeni su radovi teološkog simpozija održanog u Zagrebu od 15. do 17. studenoga 2012.
Predstavljanje je održano u okviru znanstvenog kolokvija „O 50. obljetnici završetka Drugoga vatikanskog koncila i 25. obljetnici smrti Josipa Turčinovića“ kojeg su zajedno organizirali Katolički bogoslovni fakultet i Kršćanska sadašnjost.
Rencenzent zbornika akademik Josip Bratulić naglasio je kako je ovaj zbornik s odličnim prilozima prilog hrvatskoj teološkoj misli, ali i vrijedan prilog društvenoj, kulturnopovijesnoj i kulturološkoj problematici kako se odvijala u odvija u Hrvatskoj od početka Drugoga vatikanskog koncila do naših dana.
Ovaj će zbornik mnogima biti priručnik znanja o nedavnoj prošlosti koju proživljavamo kao sadašnjost, ali će biti i priručnik za prepoznavanje i promicanje onoga života djelovanja Duha Svetoga, koji je, mi vjerujemo, nadahnjivao sudionike u Rimu, kod oltara sv. Petra, da prepoznaju i vrijeme i načine djelovanja među svim ljudima dobre volje, zaključio je Bratulić.
Drugi rencenzent prof. dr. sc. Stipe Botica ukazao je na činjenicu da zbornik pokazuje raspon središnje evanđeoske teme: kristocentričnosti i potrebu produbljivati misterij Isusa Krista i njegovo središnje mjesto u svekolikoj teologiji.
- Zbornik pokazuje kako je hrvatska katolička kultura dobrano pobrala plodove ovoga koncila i on je imao znatne i presudne utjecaje na sveukupne hrvatske prilike kroz ovih pedesetak godina. Ne možemo ni zamisliti što bismo bez toga – zaključio je profesor Botica.
Prof. dr. sc. Mario Cifrak upozorio je pak na probleme ostvarenja Drugoga vatikanskog sabora u Crkvi, napose Crkvi u Hrvata.
- Ovaj bi zbornik trebao biti ispit savjesti svake generacije, a nijedna generacija nema pravo na monopol, odnosno kult ličnosti o Crkvi i njezinom izvoru evangelizacije. Govor o Bogu ne smije biti stavljen u tabu područje Svetoga i Uzvišenoga, nego mora biti sveprisutni govor u Crkvi i društvu – poručio je profesor Cifrak.
U svom se obraćanju pozvao i na papu Franju koji kaže kako Crkva treba više Biblije, a Biblija više Crkve.
Dr. sc. Andrea Filić, članica skupine koja je uredila Zbornik, je rekla kako je zbornik na neki način zrcalo recepcije Koncila u Hrvatskoj nakon pedeset godina.
- Simpozij iz kojega je proizašao ovaj zbornik i samo zbornik svjedoče o potrebi današnje Crkve da se ponovno živo suočimo s koncilskim idejama, da ih iznova proučimo, premislimo, te kritički –pozitivno i negativno – ukažemo na ideje koje su tijekom minulih pet desetljeća zaživjele te na one koje bi trebalo nanovo iznijeti na svjetlo dana i poraditi na njihovu ostvarenju - naglasila je dr. Filić.
Dodala je kako se u samome zborniku može otkriti ostvarena još jedna bitna koncilska ideja: onu o Crkvi koja je svjesna da je sastavljena od različitih dijelova, okupljenih oko danas živoga Isusa Krista te da svaki dio na svoj način pridonosi cjelini.