Zagrebački nadbiskup, a od 1952. godine i kardinal Alojzije Stepinac, čvrst i moralno dosljedan, hrabro je prkosio svim režimima za dobrobit hrvatskog naroda i u obrani vjere. Ustrajao je protiv velikosrpskog terora, protiv fašizma i ustaške NDH, protiv komunizma i njegovih pritisaka. Stoga su ga svi vlastodršci smatrali neprijateljem. Razlozi su bili jednostavni: nadbiskup Stepinac kao najviši hrvatski katolički velikodostojnik uvijek je dostojno i neodstupno branio prava hrvatskog naroda na slobodu i samostalnu državu, protivio se svakom totelitarizmu. U slučaju NDH on se nikad nije izjednačio s ustaškim režimom, već mu se, naprotiv, stalno suprotstavljao. U vihoru Drugog svjetskog rata postao je jedan od rijetkih koji je oštro, mnogo puta i javno, reagirao na fašističko bezumlje.

Mnogobrojna dokumentacija govori o Stepinčevim kritikama velikosrpskog terora, o oštrim prosvjedima Paveliću zbog ustaških zločina te o njegovu spašavanju tisuća ljudi, osobito Židova i Srba.

'Svaki čovjek, bez obzira na rasu i naciju, ima sva neotuđiva prava koja mu ne smije oteti ili ograničiti samovoljno nijedna vlast', govorio je javno Stepinac.

Poslije rata Stepinac je odbio odvojiti Katoličku crkvu u Hrvata od Vatikana, što je tražio komunistički diktator Josip Broz Tito, jer je to trebalo oslabiti njezinu ulogu zaštitnice identiteta i slobode hrvatskog naroda.Usprotivio se neopravdanim egzekucijama i tražio milosrđe, zagovarao slobodni razvitak vjere i poštovanja neotuđivih prava čovjeka. Komunistička vlast osudila ga je na 16 godina tamnice.

'Moja je savjest čista. Bio bih ništarija kad ne bih osjetio bilo hrvatskoga naroda. Što sam govorio o pravu na slobodu i nezavisnost, sve je u skladu s načelima Jalte i Atlantske povelje', rekao je u sudnici.

Mnogobrojne dokaze i svjedoke u korist optuženoga sud nije prihvatio. Stepinčeva golgota u Lepoglavi, i kasnije, zatočenje u rodnome Krašiću, ostaje svjedočanstvo o moralnoj čvrstini i hrabrom protivljenju nepravdi.Kad je kardinal Stepinac 1960. godine umro, komunistička vlast morala je dopustiti da se pokopa u katedrali, posljednjem počivalištu zagrebačkih biskupa.

U listopadu 1998. papa Ivan Pavao II. proglasio je Alojzija Stepinca blaženim na svečanom misnom slavlju u Mariji Bistrici. Već prije, prvi hrvatski demokratski Sabor donio je Deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu Alojziju Stepincu. Njegov spomendan, Stepinčevo, slavi se 10. veljače. Na proslavi Stepinčeva u Rimu 2014., u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu, prefekt vatikanske kurijalne Kongregacije za kauze svetih, kardinal Angelo Amato, obznanio je da je nadležna liječnička komisija utvrdila slučaj čudesnog ozdravljenja po zagovoru bl. Stepinca te da je o tome obavijestio papu Franju.