U Saboru je bilo vrlo svečano, a mjesta malo za sve uzvanike koji su očekivali proglašenje novoga hrvatskog Ustava, prvoga poslije slobodnih izbora i prvoga demokratskog ustava u hrvatskoj povijesti. Svečano proglašenje Ustava počelo je točno u 10 sati, praćeno pljeskom, čestitanjem i pjevanjem Lijepe naše.

Donošenje Ustava Republike Hrvatske bio je izniman povijesni čin, jer je novi, najviši zakon zemlje označio konačan raskid s komunističkim, jednostranačkim sustavom te zato što on čini temeljnicu u izgradnji pune nacionalno-državne suverenosti Hrvatske – naglasio je u svečanom govoru predsjednik Republike doktor Franjo Tuđman.

Također je rekao: “Novim Ustavom Hrvatska se ustavnopravno u potpunosti svrstava u krug suverenih europskih demokratskih država, kojima je civilizacijski i povijesno uvijek pripadala.”

Međutim, hrvatska samosvojnost, politička nezavisnost, pluralizam, kao i druge demokratske tekovine modernog svijeta, nisu se uklapale u hegemonističke težnje beogradskog velikosrpskog režima. Socijalistička Jugoslavija bila je pred konačnim slomom, a srbo-četničke snage i Jugoslavenska narodna armija, slijedeći zamisli Slobodana Miloševića, oružjem su pokušale zaustaviti demokratske procese i želju naroda za samostalnom državom. U teškim godinama koje su uslijedile Hrvatska je morala krvlju braniti svoju slobodu i samostalnost, te pravo da postane moderna, punopravna članica svjetske zajednice.

Tijekom vremena politička praksa i međunarodne okolnosti pokazale su da su prvom hrvatskom Ustavu potrebne neke nadopune i drukčija rješenja. No ono što je najvažnije nepromijenjeno je. Ustav određuje da sva vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana i jamči sve demokratske slobode kao i slobode građana te ljudska i manjinska prava.