U uvodu u večernji program na koji su se odazvali brojni Pučišćani i njihovi gosti, iznesena je ukratko povijest nastanka te župe i njezina osamostaljivanja od obližnje župe Pražnica gdje su Pučišćani do svojega osamostaljenja g. 1566. odlazili na misna slavlja i primanje ostalih sakramenata.

Iz „Historičnoga prikaza Pučišća“ tadašnjega svećenika Andrije Ciccarellija iz 1821. godine, doznaje se da je godine 1482. Ciprijan Žuvetić o svom trošku na Batku podignuo crkvu u čast Uznesenja Blažene Djevice Marije sa zvonikom, oko koje se današnji vjernici okupljaju svake godine uz svetkovinu Velike Gospe.
 
Kako stoji u prikazu ondašnjega povjesničara i arheologa Ciccarellija, župnik Pražnica zbog svoje starosti i loših putova nije mogao obavljati službu u sva tri mjesta, zbog čega je, ističe Ciccarelli, u Pučišćima nekoliko vjernika umrlo bez svetih sakramenata. „Zato su jednodušni i složni Pučišćani zaključili, da od crkvenog starješine zatraže i ishode rastavu od župe, kao i uspostavljanje vlastite s izgradnjom župske crkve na čast velikoga crkvenoga učitelja sv. Jeronima, rodom i glavnog pokrovitelja Dalmacije. U tu su svrhu, u veljači 1564. izabrali pet opunomoćenika: veleč. don Bernardina Prodića, Nikolu i Ivo Nikolu Zuvetića, Jurja Akvilu i Marka Kupičića, koji su odmah sastavili odnosnu spomenicu pak potpisanu od njih i uglednijih mještana, predali Nikoli de Gazzarisu, hvarskome kanoniku nadpopu i glavnom vikaru hvarskoga i bračkoga biskupa i kardinala sv. rimske crkve Zakarije Delfina. Iako su se pražnički župnik Marin Prodić i opunomoćenici pražničke crkve ovom koraku Pučišćana silno usprotivili, ipak je spomenuti vikar sa svojim tajnikom došao u Pučišće, da sastavi proces rastave od župe, da izvidi neugodne slučajeve smrti, što su se u Pučišću zbili, te da se uvjeri o dalečinu od župe kao i o zapuštenosti te o užasu puteva“, piše Ciccarelli u „Historičnom prikazu Pučišća“ iz kojega se saznaje da je 30. lipnja 1566. g. zaključeno kako se Pučišćani mogu odijeliti od župe Pražnica s pravom izbora vlastitoga i nezavisnoga župnika. Prvi pučiški župnik bio je Bernardin Prodić koji je na svetkovinu Uznesenja Marijina g. 1566. bio uveden u posjed župe i u crkvi Gospe na Batku slavio je službu Božju sve do izgradnje crkve Sv. Jeronima 1576. godine.
 
Za prigodnoga programa izveden je kratki scenski prikaz kojim je aktualiziran događaj kada je tadašnji hvarski kanonik uručio dekret prvome pučiškom župniku i dozvolu za gradnju crkve Sv. Jeronima na mjestu koje je 12. kolovoza 1566. g. obišao kanonik Ivan Tomaseo. Koncertni program otvorio je puhački sastav Brassčuta uz koji su nastupili župni zbor Sv. Jeronima pod ravnanjem s. Danijele Mihić i domaća klapa Volat. Zbor Sv. Jeronima, poznat po njegovanju pučkoga pjevanja, izveo je nekoliko marijanskih pjesama, a nastupio je i s pjesmama zbornoga skladanja.
 
Uz proslavu 450. obljetnice župe sv. Jeronima bit će objavljena i monografija o toj župi u čijoj će pripremi sudjelovati istaknuti pojedinci iz crkvenoga, kulturnoga i znanstvenoga života. Tim povodom osnovan je i Odbor za proslavu obljetnice u čijem je sastavu, između ostalih, papinski nuncij u Njemačkoj, Pučišćanin rodom, nadbiskup Nikola Eterović.