Misu je predvodio rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu preč. mr. Anđelko Košćak. U propovijedi je posebno potaknuo žitelje toga kraja, kao i sve ostale vjernike, na življenje vjere u Isusa Krista poput svete Jelene Križarice koja pronašla Kristov križ.

Kapelica se prvi puta spominje na tome području u drugoj polovici 13. stoljeća. Tada je bila vlasništvo okićkog kneza Ivana. Samobor i okolicu Sv. Helene dobio je taj knez godine 1274. od hrvatsko-ugarskog kralja Ladislava za junaštva i usluge učinjene kruni u ratu protiv Tatara.

Kapela sv. Helene se spominje i u darovnici kneza Ivana 1277. godine, kada je on daruje cistercitima opatije sv. Jakoba pri Savi, te ponovno 1280. godine, kada okićki knez Ivan opet daruje cistercitima dio zemlje u blizini kapele. Potkraj 15. stoljeća cisterciti su morali ostaviti Hrvatsku pred sve više prijetećom turskom silom i tada njihovi posjedi prelaze u vlast Zagrebačkoga kaptola, a među njima i kapela sv. Helene. Malo po malo počela je propadati, sve do godine 1831. ili 1832., kada je dobivena dozvola za njezino rušenje.

Godine 1924. započelo se s gradnjom nove kapele, na istom mjestu gdje je bila i stara, na inicijativu samoborskog učitelja Milana Langa i uz pomoć svetohelenskih žitelja i drugih prijatelja te je posvećena 1925. godine.

Prije godinu dana osnovana je i Bratovština sv. Helene koja se na poseban način brine za očuvanje ove kapele, ali i za širenje pobožnosti prema ovoj svetici, kao i za promicanje i življenje kršćanskih vrednota. Bratovština se, ujedno, uz nastojanje da kapelu učini trajnim mjestom molitve, zalaže da njezin okoliš postane mjestom okupljanja i druženja mještana ovoga kraja.