Nadbiskup je u svojoj homiliji posebno naglasio svetost svakoga čovjeka po daru Božje milosti, gdje ljudsko tijelo postaje hram Duha Svetoga.

„Riječi Matejeva Evanđelja ukazuju da je Isus snaga kojom čovjek postaje hrabriji i odgovorniji u borbi protiv zla. Rješenje nije u ravnanju s riječima „Oko za oko, zub za zub!", nego baš suprotno, „Ljubite svoje neprijatelje i molite za one sišle s Puta“, istaknuo je nadbiskup Hranić. Ove riječi preslikao je i na akademsku zajednicu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u kojoj svi teolozi trebaju dopustiti da ih Božji Duh ispuni, a potom s Njim dalje djelovati u svojoj teološkoj karijeri.

Program obilježavanja dana KBF-a nastavljen je u Svečanoj dvorani biskupa Antuna Mandića. Svečanost je započela nacionalnom himnom u izvedbi mješovitog zbora KBF-a, a cjelokupni program prožimale su lijepe glazbene točke koje je izvodio gudački kvartet Cadenza iz Zagreba. Pozdravne riječi uputili su rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prof. dr. sc. Željko Turkalj i dekan KBF-a prof. dr. sc. Ivica Raguž. Rektor Turkalj se zahvalio svima koji su se okupili na svečanosti, te čestitao svim diplomantima, sveučilišnim specijalizantima i nagrađenim studentima. Istaknuo je kao mu je zadovoljstvo biti rektor jednog europskog sveučilišta, koji iz godine u godinu ostavlja sve dublji trag na svjetskoj sceni.

Nakon pozdravnoga govora domaćina te nakon glazbene točke koju je izveo gudački kvartet Kadenza uslijedilo je prigodno predavanje prof. dr. sc. Prokopa Broža, dekana Katoličkog teološkog fakulteta u Pragu, na temu "Kušajte i vidite kako je dobar Gospodin: blago čovjeku koji se njemu utječe!" (Ps 34, 9) Kako probaviti današnju situaciju? Dekan Brož progovorio je o trima bolestima suvremenog doba, a sveo ih je na pojmove acedia, lethe i lypē.

Acedia se pojavljuje u trenutku kada je pojedinac umoran od svega i počinje gledati na prostor kao simbol poremećenosti, stvarnu neurednost, i potom napokon odustaje od svoje osnovne potrebe za stanovanjem/prebivanjem. Na taj se način pojedinac pretvara u beskućnika. Nadalje lethe je druga bolest, o kojoj je govorio Brož. To je zaborav, gubitak pamćenja i pražnjenje svakog spomena, što ima korijene u grčkoj mitologiji gdje je važno izbjegavati rijeku Lethe ako se želi ući u život poslije smrti. Treća bolest prema Brožu je lypē, tuga ili žalost. Odnosi se na afektivnu reakciju koja ima trajan učinak na čovjeka koji se morao suočiti s prijetećem opasnosti od zla bez nade u pobjedu. Prof. Brož je istaknuo da je papa Franjo za sve ove bolesti još u 90-ima ponudio lijek kada je pisao o korupciji i grijehu. Naime lijek za bolesti duha je conversio-obraćenje. No, u tom procesu društvenog i osobnog ozdravljenja, Brož je osobito naglasio važnost teologije koja ima zadaću detektirati probleme, ali u sklopu sveučilišnog diskursa dati i vrlo jasne perspektive za današnju situaciju.

U nastavku svečanosti dekan KBF-a predstavio je novi dekanski lanac. Lanac ne bi nikad smio imati nečega blještavog, posebice ne za nas teologe, jer nas lanac podsjeća na ono što sv. Pavao o sebi: "Ta ja vas nosim u srcu jer u okovima mojim i u obrani i utvrđivanju evanđelja" (Fil 1, 7); "Ja, Pavao, sužanj Krista Isusa za vas pogane" (Ef 3, 1). Dakle, lanac svaku službu, pa tako i svakoga dekana, treba podsjećati da ne pripada sebi, nego da je zavezan, da je "okovan", da je "zatočenik" uzvišenosti svoje službe, odnosno napose za nas teologe, da je zasužnjen, okovan Isusom Kristom. Stoga je prva teološka nakana bila da se izrazi ta ponizna, nenametljiva, ali isto tako i zahtjevna "okovanost."

Na tragu tih misli, dekanski lanac kani skromno sažeti tu temeljnu poruku kršćanske vjere nekim skromnim izričajima: to je ponajprije akvilejski čvor, koji simbolizira sretni, spasenjski čvor, euharistijski čvor božanskoga i ljudskoga. Čvor je prisutan u akvilejskoj bazilici, iz koje su započele i misije u naše krajeve, a gdje je živio i naš sv. Jere.

„No, tu je također i hrvatski pleter, izričaj naše Domovine, a sve je protkano karikama koje podsjećaju na naše slavonske dukate, na našu ravnu i lijepu Slavoniju. Cijeli pak lanac slijeva se u središte, a to su tri kružnice, koje simboliziraju Trojstvo. A to je slijevanje u kršćanskoj vjeri uvijek konkretno, po Dragotinskoj Gospi, zaštitnici ovoga Fakulteta, kojoj svake godine ovaj Fakultet zahvalno hodočasti i koja nas svojim primjerom i ljubavlju prema Kristu dovodi do punine božanskoga života“, objasnio je dekan Raguž.

Nakon dekanovog teološkog tumačenja, o izradi lanca je progovorio i akademski kipar te medaljer prof. Damir Mataušić.

Na kraju je uslijedio i akademski čin promocije diplomiranih teologa, magistara teologije, sveučilišnih specijalista Pastorala kriznih situacija i Pastorala obitelji. Ove godine KBF je uručio diplome za 15 diplomiranih studenata teologije, 10 magistara teologije, 4 sveučilišna specijalizanta te 14 polaznika tečaja teološko-katehetskog programa cjeloživotnog učenja za odgajateljice i odgajatelje u predškolskim ustanovama.

Nakon svečanoga akademskog čina promocije, dekan Raguž zahvalio je za dugogodišnji predani rad doc. dr. sc. Miljenku Aničiću, umirovljenom profesoru Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, a zahvalu za dvadeset godina u službi primio je i tajnik KBF-a U Đakovu vlč. Petar Vidović. Zatim je uslijedila i dodjela godišnjih nagrada. Nikola Kaurin dobitnik je nagrade za najbolji diplomski rad, a nagrađeni su i studenti s najboljim prosjecima ocjena tijekom studija. Nagrade su dobili (u zagradi prosjek ocjena): D. Brkić (4,95), D. Vranješ (4,62), I. Kunčević (4,98), Ž. Filajdić (4,93). Program je završio svečanim domjenkom za sve uzvanike.