Sedmi saziv Hrvatskoga sabora zaključio je 25. rujna svoj nepuni četverogodišnji rad, a odluku o raspuštanju koja na snagu stupa u ponedjeljak, 28. rujna, ukupno 123 zastupnika donijeli su jednoglasno.

Sedmi saziv konstituiran je 22. prosinca 2011. godine, a neovisno o raspuštanju, zastupnicima mandati „ostaju“ do konstituiranja novog saziva.

Pred Hrvatskom su sada parlamentarni izbori koji se moraju održati najkasnije 60 dana nakon raspuštanja, dakle do konca studenoga. Izbori se u pravilu održavaju nedjeljom, a koja će to nedjelja biti odlučit će predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.

Najkasnije u roku od 14 dana od raspisivanja izbora Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) moraju prispjeti prijedlozi kandidacijskih izbornih lista.

Liste mogu predložiti političke stranke, koalicije stranaka i birači.

Službena izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora. Dan prije izbora i na sam dan izbora do zatvaranja biračkih mjesta u 19 sati traje izbora šutnja. Tada nije dopuštena promidžba niti objavljivanje privremenih rezultata ili procjena rezultata izbora.

Posebna izborna jedinica za manjine

Pravo biranja na izborima imaju svi punoljetni hrvatski državljani i birani mogu biti svi punoljetni hrvatski državljani, bez obzira na prebivalište.

Saborski zastupnici biraju se na mandat od četiri godine, neposredno, tajnim glasovanjem. Biraju se u Hrvatskoj te u inozemstvu, na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.

Izborne jedinice definirane su posebnim zakonom. U deset jedinica u Hrvatskoj se bira po 14 zastupnika. Birači bez prebivališta u Hrvatskoj, odnosno dijaspora biraju tri zastupnika u posebnoj izbornoj jedinici.

Pripadnici nacionalnih manjina biraju ukupno osam zastupnika u posebnoj izbornoj jedinici. Kandidate za zastupnike manjina mogu predlagati političke stranke, birači i udruge nacionalnih manjina.

Zastupnici u jedanaest izbornih jedinica biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasu. Birači mogu glasovati samo za jednu listu, s tim da birač na glasačkom listiću može označiti kandidata kojem daje prednost pred ostalim na listi za koju je glasovao (preferirani glas).