Dan državnosti obilježava se u spomen na 25. lipnja 1991., kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ, na temelju plebiscitarne volje građana iskazane na referendumu održanom 19. svibnja 1991.
 
Toj odluci prethodila je referendumska odluka većine hrvatskih građana da Hrvatska neće ostati u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi. Na temelju takva očitovanja volje hrvatskih građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, donio je na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća Ustavnu odluku o - suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.
 
- S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta - istaknuo je tadašnji predsjednik države dr. Franjo Tuđman u govoru zastupnicima Sabora.
 
Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Danas se taj datum obilježava kao spomendan - Dan Hrvatskoga sabora.
 
Misu za domovinu u crkvi Sv. Marka služit će kardinal Josip Bozanić u 10:30 satu, a u Uredu predsjednice Republike Hrvatske tradicionalno će se održati svečani prijem.