Pričuvni časnik HV-a Ivica Balić danas je, baš kao i prije 24 godine kada su topovske cijevi bile uperene prema prosvjednicima, podignuo hrvatsku zastavu na stijeg pred zgradom Banovine, te se prisjetio kako je hrvatski narod 1991. godine bio „jedna duša i tijelo, spremno oduprijeti se neprijatelju s jasnim ciljem“.

„Bili smo spremni poginuti za domovinu, ushićeni i sretni bez straha s puno ponosa. Danas takav osjećaj nemam. Moja domovina nije jedinstvena. Razdijeljeni smo, bez posla, a ja sam isto jedan od 60.000 dužnika kredita u francima čija supruga ne radi. Mladi ljudi odlaze iz zemlje, a danas u 2015. godini nas političari zamaraju s ustašama i partizanima“, izjavio je Balić.

Masovni prosvjed prije 24 godine izazvala je višednevna jugosrpska blokada i opsada Kijeva u dalmatinskoj Zagori. U travnju 1991. godine jedinice Jugoslavenske vojske počele su s cestovnim blokadama mjesta Kijeva zahtijevajući da se pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske povuku.

Istodobno srpske paravojne postrojbe takozvane Martićeve milicije, neometano počinju terorističke napade na Kijevo i ostala mjesta u okolici te blokirajući prometnice. Hrvatsko stanovništvo u tom dijelu dalmatinske Zagore danima je bilo bez vode, hrane i medicinske pomoći.

Tada je Nezavisni sindikat Brodosplita pozvao radnike da se upute pred Banovinu, a pridružili su im se i radnici iz svih splitskih poduzeća te brojni Splićani.

Sa zgrade Banovine skinuta je jugoslavenska zastava, a istaknuta hrvatska državna zastava, te je s transportera JNA iščupan mitraljez. Tijekom prosvjeda u pucnjavi smrtno je stradao makedonski ročnik Saško Gešovski.

Obilježavanje toga posebnog datuma u Splitu počelo je jutros polaganjem vijenaca ispod Središnjeg križa na gradskom groblju Lovrinac u spomen na poginule branitelje hrvatske slobode i neovisnosti, nakon čega je služena sveta misa zahvalnica u katedrali sv. Dujma.

Na obilježavanju je bio je čelnik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević koji je poručio, kako se uz ponos, osjeća golema tuga jer danas slobodu nemaju brojni građani Hrvatske.

Poručio je da nije slobodno 317.000 blokiranih hrvatskih građana, 550.000 umirovljenika s mirovinom manjom od 2000 kuna, 297.000 nezaposlenih, te tisuće zaposlenih u 35.000 blokiranih poduzeća više od godinu dana.