Koncelebrirano euharistijsko slavlje predvodio je hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk. Koncelebriralo je dvadesetak, a na susretu je sudjelovalo dvadeset i pet svećenika, među kojima su bili generalni vikar don Stanko Jerčić te hvarski, brački i viški dekani don Emil Pavišić, don Toni Plenković i don Paulin Bjažević. Biskup Štambuk u homiliji je istaknuo kako bi se tema susreta trebala uvući u biće, u život i razmišljanje svećenika. Citirao je misne i biblijske tekstove o grijehu i kušao posvijestiti svećenicima da oni ne smiju biti samo ispovjednici nego i oni koji se trebaju ispovijedati i o svojoj grešnosti ozbiljno razmišljati te s onima koje ispovijedaju, u skladu s Božjim milosrđem, na Isusov način, milosrdno postupati.

Radni dio susreta, koji je predvodio dekan Plenković, počeo je pjevanim zazivom Duha Svetoga. Prvo izlaganje, prema dokumentu Kongregacije za kler ''Svećenik – služitelj Božjeg milosrđa", održao je profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu dr. don Ante Mateljan pod naslovom ''Svećenik – ispovjednik". Pomoću projektora prikazao je sadržaj prvih dvaju dijelova spomenutog dokumenta: stanje i službu pokore i pomirenja. Dokument je inače namijenjen kao pomoć ispovjednicima i duhovnim vođama.

U prvom dijelu dokumenta govori se o poteškoćama u službi sakramenta pomirenja te o putu prema svetosti vjernika i svećenika. Navedeno je opće neshvaćanje i odbijanje sakramenta ispovijedi, ali i potreba ponovnog otkrivanja i oživljavanja ovog sakramenta prema riječima pape Benedikta XVI.

Svećeničko je poslanje privesti ljude riječju i primjerom Kristu. U tom smislu svećenici trebaju ozbiljno shvatiti sakrament ispovijedi. Pošto je po Tridentskom koncilu svaki teški grijeh ''excomunicatio - isključenje" veze s Bogom, svećenik treba pomoći pokorniku da dođe do veze s Bogom. To je smisao ispovijedi. Ispovjednik se ne rađa nego postaje. Stoga je potrebno da se svećenici pripremaju za ispovijedanje i proučavanjem liturgijskih i obrednih tekstova i uputa o ispovijedi.

O trećem dijelu dokumenta ''Pastoralna praksa" govorio je splitski katedralni župnik don Tomislav Ćubelić u izlaganju pod naslovom ''Pastoralna problematika u svezi sa sakramentom ispovijedi". Istaknuo je kako su se oko Isusa, koji u sakramentu ispovijedi ima glavnu ulogu, premda su i drugi važni, okupljali ''carinici i grešnici". Isus je poslan od Oca ne da sudi ljudima, nego da ih spasi i svoj život dadne za njihove grijehe.

Slave se svi sakramenti osim sakramenta ispovijedi. To je znak da tu nešto nije uredu, nešto ide ukrivo. A kod Krista od slavlja ovog sakramenta sve se treslo; Zakej –gozba, Matej – gozba, rasipni sin – gozba, izgubljena ovca – slavlje, gozba, radost te izgubljena drahma – gozba. Evanđelja svjedoče da su obraćenja bila osobna, a ne masovna.

- Čini mi se i strah me da danas ljudi kod sakramenta ispovijedi slave obred bez vjere - rekao je Ćubelić.

Ljudi jednostavno nisu ni spremni ni sposobni priznati se grešnima. Stoga papa Franjo govori da je potrebno oživjeti sakrament ispovijedi, a svećenici u pristupanju osobnoj ispovijedi drugima trebaju biti primjer i nastojati staviti se ljudima na raspolaganje za ispovijed.

U popodnevnim satima svećenici su pred biskupom Štambukom istaknuli raširenost neispovijedanja te površnosti u ispovijedanju, ispovijedanju kao običaju, a ne istinskom osobnom činu. Spomenuto je kako vjernici pristupaju sakramentima bez osobne vjere, pa tako i vrlo olako, bez ispovijedanja, idu na pričest. Rečeno je da je tu u pitanju ispravnost oblikovane savjesti. Većina je istaknula da je kriza vjere ono što stvara probleme i poteškoće sa sakramentima uopće, pa tako i s ispovijedanjem. Jer, nijekanje Boga dovodi do nijekanja grijeha. Tamo gdje ima istinske vjere u Boga tamo nema problema.

Na kraju susreta biskup Štambuk istaknuo je važnost i potrebu svećeničke ljubavi prema ljudima koja se ogleda i u spremnosti za ispovijedanje. Potaknuo ih je da se i oni što češće ispovijedaju i mole za one koje ispovijedaju. Novim župnicima u Hvarskoj biskupiji fra Luki Norcu Kevi, fra Jakovu Prceli i fra Mirku Jagnjiću zaželio je dobrodošlicu i uspješan rad. Zahvalio je dominikancima na gostoprimstvu te im čestitao 800. obljetnicu njihova 'dičnog' reda koji je 'svojim duhovnim bogatstvom obogatio Crkvu i svijet'.