Kao Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odabran je 22. veljače kao spomen na 1483. godinu kada je Hrvatska dobila svoj prvotisak ''Misal po zakonu rimskoga dvora'' koji je tiskan nepuna tri desetljeća nakon Gutenbergova otkrića tiskarskoga stroja.
 
Okupljenima su se pozdravnim govorima obratili dr. sc. Ana Lederer, zamjenica ministra kulture Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Krešo Zadro pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Miloš Judaš, prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, izaslanik rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa i akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
 
Na svečanosti obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu bio je i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Tepeš. Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić u svojem je izlaganju opisala brojne programe u protekloj 2015. godini kojima je Knjižnica potvrdila svoju ulogu čuvarice i promicateljice vrijednosti hrvatske baštine te se osvrnula na buduće projekte, poput Akademskoga centra, novih digitalnih usluga i dr. Između ostaloga, prošle se godine u Knjižnicu učlanilo otprilike 18.296 korisnika koji su posudili 13.114 svezaka knjiga.
 
Bitno je napomenuti da je u 2015. godini fond Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obogaćen sa 67.500 jedinica građe, među kojima je najviše obveznih primjeraka. Na svečanome obilježavanju Dana NSK proglašena je i ovogodišnja dobitnica Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Nagrada je dodijeljena dugogodišnjoj djelatnici Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu, knjižničarki Vesni Mihanović za ukupan doprinos razvoju hrvatskoga knjižničarstva, posebno u segmentu promicanja stručne i razvojne djelatnosti u području narodnoga knjižničarstva.
 
U sklopu programa Dana otvorenih vrata NSK održan je humanitarni program Zaklade NSK ''Knjigom za knjige'', projekt prikupljanja sredstava za novčano potpomaganje udžbenika djece slabijega imovinskog statusa.
 
Bili su organizirani obilasci knjižnice s time da je svaki dan domaćin bila druga zbirka. U sklopu programa dana NSK, Odjel zaštite i pohrane u prostoru knjigovežnice organizirao je edukativno druženje ''Darujmo knjizi bolji život''.
 
Velik broj posjetitelja od konzervatora restauratora Odjela mogao je saznati kako se brinuti o knjigama i podariti im što duži život, kao i mogućnosti njihova neograničenog korištenja. Oni koji su pokazali najviše znanja o postupku zaštite knjiga, nagrađeni su i prigodnim darovima.
 
Dani otvorenih vrata Nacionalne i sveučilišne knjižnice je prigoda da se javnost upozna s njima i osvijesti potrebu njegova odrađivanja. Druženje je nastavljeno izlaganjem odabranih knjiga koje su konzervirane i restaurirane tijekom proteklih godina, ali i onih koje su restauratori preobrazili u maštovite, ukrasne, uporabne i umjetničke predmete te time dokazali potrebu rada na osobnome razvoju, kao i na razvoju svojih praktičnih i kreativnih sposobnosti.
 
U srijedu 24. veljače, održana je radionica ''Glagoljične minijature od slame i Glagoljična pisanica''.
 
U sklopu programa Dana otvorenih vrata NSK, u velikome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, 25. veljače predstavljen je katalog Baltazar Adam Krčelić u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.  
 
Na svečanome predstavljanju kataloga govorile su njegove recenzentice dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica NSK i dr. sc. Teodora Shek Brnardić, viša znanstvena suradnica u Hrvatskome institutu za povijest te urednik kataloga dr. sc. Ivan Kosić, koordinator Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK.
 
Hrvatskomu povjesničaru, teologu i pravniku Baltazaru Adamu Krčeliću pripada istaknuto mjesto u povijesti najveće hrvatske knjižnice. Ona ga bilježi kao prvoga koji je, oporučnim darom, knjižnici Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu, koja je postala sastavnim dijelom fonda Kraljevske sveučilišne knjižnice, danas Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, ostavio svoje knjige, rukopise i pisma, cjelokupnu ostavštinu, s naznakom da bude dostupna javnosti.
 
Zadnji dan programa u petak 26. veljače bio je rezerviran za radionicu ''Glagoljica pletena papirom''.