Marko Stjepan Krizin rođen je 1580. godine u slobodnom kraljevskom gradu Križevcima u Zagrebačkoj biskupiji. Studirao je najprije u isusovačkom kolegiju u Grazu gdje je stupio u Marijinu kongregaciju. Kao svećenički kandidat zagrebačke biskupije primljen je u glasoviti rimski kolegij Germanicum i Hungaricum u Rimu. Tu je u arhivu očuvan i njegov vlastoručni potpis –'Marko Stjepan Križevčanin, Hrvat iz Zagrebačke biskupije'.

Kao svećenik, Marko se vratio u domovinu i zauzeto djelovao u svom rodnom gradu Križevcima. Nakon kratkoga vremena ugarski primas ga je pozvao u Trnavu i postavio za ravnatelja sjemeništa. Imenovao ga je i kanonikom, a kasnije i upraviteljem benediktinske opatije Seplak kod Košica. U to vrijeme Košice su bile srce mađarskog kalvinizma.

Kada je kalvinska vojska pokušala prisiliti Marka i dvojicu njegovih prijatelja, Melhiora i Stjepana, da pristupe kalvinima, oni su to odbili i time pali u njihovu nemilost.

Uhitili su ih i svoj trojici nemilosrdno oduzeli živote. Markovo tijelo počiva u uršulinskom samostanu u Trnavi. On i njegovi prijatelji proglašeni su blaženima 1905. godine. Svetima ih je proglasio blagopokojni papa Ivan Pavao II. 2. srpnja 1995. godine u svom pohodu Slovačkoj, u kojoj se danas nalazi grad Trnava.