Na svetkovinu Svete Mati Slobode u nedjelju, 11. studenoga, središnje misno slavlje u 10 sati u svetištu na Jarunu u Zagrebu predvodit će vrhbosanski pomoćni biskup Pero Sudar.

Zamisao o izgradnji zavjetne crkve posvećene Majci Božjoj Sveta Mati Slobode rodila se u jeku Domovinskog rata. Nakana Svetišta jest sačuvati uspomenu na predanu vjeru hrvatskoga puka u zagovor Blažene Djevice Marije te sačuvati od povijesnog zaborava ime svakog hrvatskog branitelja koji je darovao svoj život za Domovinu, kazuje nam upravitelj Svetišta i župnik župe Duha Svetoga na Jarunu salezijanac don Ante Vasilj. 

Molitvom za Domovinu i za sve koji su za nju položili živote ova se spomen-crkva uključuje u niz hrvatskih zavjetnih marijanskih svetišta, zato osim na dan obljetnice i spomena na Crkvu Sveta Mati Slobode, svaki petak se služe mise za poginule branitelje.

Don Ante prisjeća se vremena kad su se vjernici okupljali kraj sadašnje zavjetne crkve na jednom otvrenom prostoru, livadi, na molitvu i kako se molila krunica, a onda je po Božjem naumu nastala Crkva koja danas ima poseban simobol u prostoru iza oltara - kenotaf u koji su uklesana imena svih poginulih branitelja. Svaki je predstavljen imenom, inicijalom očeva imena, prezimenom, godinom rođenja i godinom pogibije. U kenotaf je uklesano 15.392 imena palih branitelja. Don Ante Seljan svjedoči mnoštvo molitelja u tom prostoru, ali  raduje ga i što stižu školski autobusi jer branitelji koji su dali od sebe najviše, a to je vlastiti život, ne smiju biti zaboravljeni.

Inače, ideju o izgradnji zavjetne crkve pokrenuo je don Petar Šimić, a ime joj je dao kardinal Franjo Kuharić iz drevnih litanija Majke Božje Trsatske. Litanije se nalaze u molitveniku "Raj duše" što ga je Katarina Zrinski, žena Nikole Šubića Zrinskog, dala tiskati 1560. u Padovi. Litanije su nastale kao molitveni zazivi Majci Božjoj u doba kad je Hrvatska pod najezdom osmanlijskih osvajanja svedena na “ostatke ostataka”.

Zaštitni znak Svetišta predstavlja potresan prizor Pietà. Predstavlja ga hrvatska žena iz puka. Na skutima drži svog umirućeg sina, hrvatskog branitelja s krunicom oko vrata. Iz rane mu kaplje krv, koja padajući na tlo tvori hrvatski grb.

Prostor zavjetne crkve od 1.200 m² podijeljen je u tri dijela: crkvena lađa, kapela i kenotaf. U crkvenoj lađi može se okupiti oko 2.000 vjernika. Prigodom posvećenja nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, u oltar je položio moći blaženog mučenika Alojzija Stepinca, glasa savjesti hrvatskog naroda.

Izvor: Laudato