Velika Gospa je dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi crkveni oci i sveci poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo. Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali.

Uoči Velike Gospe mnogi su krenuli na hodočasnički put u Marijanska svetišta.  Na sebe su uzeli na tom hodu odricanje, žeđ, glad i često i mukotrpan hod satima, težinu i napor, kako bi zadobili bogatstvo duha, kako bi se približili Mariji iz Nazareta, majci Isusa Krista, kako bi je slijedili u svetosti i povjerenju Bogu, ali i dobili zdravlje za obitelj. A cilj častiti Mariju u Mariji Bistrici, u Sinju poljubiti Gospu Sinjsku, na Trsatu Gospi se pokloniti se i zamoliti, u  Aljmašu ohrabriti srca, Međugorju zamoliti za ozdravljenje ... ili kleknuti pred Marijinom kapelicom i moliti Majku Mariju, proslavljenu dušom i tijelom, u nebeskoj slavi, koja tako sujeluje u proslavi uskrsloga Spasitelja, a svojom majčinskom ljubavi povezana je i s nama na zemlji kao uzor svetosti kao zagovornica i Majka. Hrvatska je posuta marijanskim svetištima, crkvama i kapelicama. To je svjedočanstvo da nam je Marija Majka Božja duhovna Zaštitnica u teškim situacijama života, na križnim putovima naše povijesti, ali i u osobnim i obiteljskim nevoljama.

Najveće svetište Blažene Djevice Marije u Hrvatskoj je ono u Mariji Bistrici, gdje se zna okupiti na isti dan i do pola milijuna hodočasnika željnih vidjeti kip Majke Božje Bistričke iz 15. stoljeća, koji je pronađen 1684., zazidan u prozoru župne crkve zbog opasnosti od Turaka. Od tada se hodočasti, a Biskupska konferencija je 1971. proglasila Mariju Bistricu Nacionalnim prošteništem cijeloga hrvatskog naroda.

Najstarije marijansko svetište je na Trsatu u Rijeci. Legenda kaže da je od 1291. do 1294. tu bila Bogorodičina kućica. Iz Nazareta su je na Trsat prenijeli anđeli, ali kasnije i odnijeli u Loreto kraj Ancone. U crkvi Gospe Trsatske je slika Blažene Djevice Marije za koju se vjeruje da ju je osobno naslikao sv. Luka Evanđelist.

Gospino svetište u Vepricu kraj Makarske nastalo je kao spomen na prvo službeno hrvatsko hodočašće u Lourdes 1908., gdje se prije 50 godina, kažu, ukazala Isusova majka. Tu je grob biskupa Jurja Carića, koji je u špilji želio čekati uskrsnuće. U Hrvatskoj su poznata marijanska svetišta u Aljmašu, naselju Ilača na granici sa Srbijom, Dragotinu kraj Đakova, Krasnom u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, u Molvama uz granicu s Mađarskom, na splitskom Pojišanu, solinskom Gospinu otoku, Remetama u Zagrebu, u Arbanasima kraj Zadra te krapinski Trški vrh i Voćin kraj Podravske Slatine.

U marijanskim svetištima i crkvama sve će biti ispunjeno vjerničkim molitvama i pjesmom Kraljici Hrvata.

Blažena Djevica Marija u Kloštar Ivaniću poznata je i kao Majka Milosrđa, a pobožnost prema njoj uža i šira okolica štuje još od 13. stoljeća, kada je župa i utemeljena.

Knjiga čudesa Blažene Djevice Marije Ivanečke bilježi oko 60 zapisanih čudesa u razdoblju od 1757. do 1782. godine, a oltarnu sliku Marijina uznesenja dala je naslikati 1664. upravo neka pobožna i bogata gospođa koja je, nakon što je mnogo godina provela prikovana uz krevet, po zagovoru ivanićkoj Gospi ozdravila.

Velika Gospa... u ušima odjekuje pjesma...

Rajska Djevo, kraljice Hrvata, naša Majko, naša zoro zlata, odanih ti srca primi dar, primi čiste ljubavi nam žar.