Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenoga 1950. Tomu prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi su crkveni oci i svetci tijekom stoljeća, poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo.

Uoči Velike Gospe mnogi su krenuli na hodočasnički put u marijanska svetišta. Na sebe su preuzeli na tom hodu odricanje, žeđ, glad i često i mukotrpan hod satima, težinu i napor, kako bi zadobili bogatstvo duha, kako bi se približili Mariji iz Nazareta, Majci Isusa Krista, kako bi ju slijedili u svetosti i povjerenju u Boga, ali i dobili zdravlje za obitelj. A cilj je častiti Mariju u Mariji Bistrici, u Sinju poljubiti Majku Božju Sinjsku, na Trsatu častiti Djevicu i zamoliti ju za zagovor, u  Aljmašu ohrabriti srca, u Međugorju zamoliti za ozdravljenje ili kleknuti pred Marijinom kapelicom i moliti Majku Mariju, proslavljenu dušom i tijelom, u nebeskoj slavi, koja tako sudjeluje u proslavi uskrsloga Spasitelja, a svojom majčinskom ljubavi povezana je i s nama na zemlji kao uzor svetosti kao zagovornica i Majka. Hrvatska je posuta marijanskim svetištima, crkvama i kapelicama. To je svjedočanstvo da nam je Marija, Majka Božja, duhovna zaštitnica u teškim situacijama života, na križnim putovima naše povijesti, ali i u osobnim i obiteljskim nevoljama.

Najveće svetište Blažene Djevice Marije u Hrvatskoj ono je u Mariji Bistrici, gdje se na isti dan okupi i do pola milijuna hodočasnika željnih vidjeti kip Majke Božje Bistričke iz 15. stoljeća, koji je pronađen 1684., zazidan u prozoru župne crkve zbog opasnosti od Turaka. Od tada se hodočasti, a Biskupska konferencija je 1971. proglasila Mariju Bistricu Nacionalnim prošteništem cijeloga hrvatskog naroda.

Najstarije marijansko svetište je na Trsatu u Rijeci. Legenda kaže da je od 1291. do 1294. tu bila Bogorodičina kućica. Iz Nazareta su ju na Trsat prenijeli anđeli, ali kasnije i odnijeli u Loreto kraj Ancone. U crkvi Majke Božje Trsatske nalazi se slika Blažene Djevice Marije za koju se vjeruje da ju je osobno naslikao sv. Luka evanđelist.

Marijino svetište u Vepricu kraj Makarske nastalo je kao spomen na prvo službeno hrvatsko hodočašće u Lurd 1908., gdje se prije 50 godina, kažu, ukazala Isusova Majka. Tu je grob biskupa Jurja Carića, koji je u špilji želio čekati uskrsnuće. U Hrvatskoj su poznata marijanska svetišta u Aljmašu, u naselju Ilača na granici sa Srbijom, u Dragotinu kraj Đakova, u Krasnom, u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, u Molvama uz granicu s Mađarskom, na splitskom Pojišanu, u solinskom Gospinu otoku, u Remetama u Zagrebu, u Arbanasima kraj Zadra, u krapinskom Trškom vrhu te u Voćinu kraj Podravske Slatine.

U marijanskim svetištima i crkvama sve će biti ispunjeno vjerničkim molitvama i pjesmom Kraljici Hrvata.

Rajska Djevo, Kraljice Hrvata, naša Majko, naša zoro zlata, odanih Ti srca primi dar, primi čiste ljubavi nam žar.