Prvi dobitnik ove nove književne nagrade je pjesnik, prozaik, dramatičar i kritičar Milko Valent za roman ''Umjetne suze'' (Profil, Zagreb, 2013.) kojem su nagradu uručili ravnatelj Zaklade HAZU akademik Velimir Neidhardt i ravnateljica Zaklade Marina Štancl.
 
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić podsjetio je da je u povijesti Akademije postojalo više zaklada, među kojima i zaklade nastale iz ostavštine nekadašnjih predsjednika Franje Račkog i Tadije Smičiklasa te da je i sama Akademija osnovana zahvaljujući zakladi koju je za tu namjenu osnovao biskup Josip Juraj Strossmayer.
 
Akademik Kusić spomenuo je i donacije koje je Akademija dobivala nakon 1945. kad zaklade više nisu djelovale, od kojih su najpoznatije donacije Ante Topića Mimare, Zlatka Balokovića i Maksimilijana Vanke.
 
Zaklada HAZU osnovana je 1993. na poticaj tadašnjeg predsjednika HAZU akademika Ivana Supeka, a njeni osnivači svojim donacijama bili i Hrvatski sabor, gradovi Zagreb i Rab, Hrvatska gospodarska komora, Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Zagrebački velesajam, Školska knjiga, Ina, obitelji Torbar i Verbič te akademik Dragutin Tadijanović.
 
- Zaklada HAZU jedna je od najorganiziranijih i najuspješnijih u Hrvatskoj i do sada je financirala 1085 projekata i preko 500 knjiga s 14,2 milijuna kuna. Također je financirala znanstvene skupove, umjetnički rad, otkup umjetnina, sve ono što promiče znanosti i kulturu u Hrvatskoj - kazao je akademik Kusić.
 
Spomenuo je da je Stipan Bilić-Prcić bio pojedinačno najveći donator Zaklade kojoj je 2008. donirao 10 milijuna kuna i kuću u Zagrebu pod uvjetom da se nakon njegove smrti osnuje fond s njegovim imenom iz kojeg bi se svake godine dodjeljivala književna nagrada.
 
- U samom je poslanju Akademije promicati istinske vrijednosti nacije, u ovom slučaju najvrednija umjetnička djela - rekao je akademik Kusić.
 
O radu Zaklade opširnije je govorio akademik Neidhardt, dok je o Milku Valentu govorio akademik Krešimir Nemec. Milko Valent rođen je 6. srpnja 1948. u Zagrebu gdje je diplomirao filozofiju i komparativnu književnost. Okušao se u gotovo svim literarnim žanrovima, a u velikom opusu posebno se ističu drame ''Gola Europa'' i ''Ground Zero'', romani ''Clown'' i ''Play station, dušo'', zbirka novela ''Gorki deserti'' te pjesničke zbirke ''Zadimljena lopta'', ''Rupa na rupama'' i ''Neuro-neuro''.

Prema riječima akademika Nemeca, voluminozni roman ''Umjetne suze'' razorna je kritička analiza hrvatskoga i europskoga društva na početku 21. stoljeća.
 
- Pedantnim i preciznim vođenjem radnje, s punom koncentracijom kroz čitavih 1400 stranica, autor podastire dubok, beskompromisan ali i uznemirujući uvid u suvremenu zbilju obilježenu sveopćom hipokrizijom, krizom međuljudskih odnosa i moralnih vrijednosti, tjeskobom, poplavom kiča i estetike banalnosti te potpunim nedostatkom empatije i društvene solidarnosti. U izmjeni makro i mikro perspektive, roman paralelno prati individualnu i socijalnu dimenziju propadanja suvremene civilizacije - kazao je akademik Nemec.
 
Istaknuo je da glavni junak romana osjetljivo reagira i na stanje u tranzicijskoj Hrvatskoj koja je devastirana korupcijom, divljom privatizacijom, društvenom disharmonijom i nataloženim kolektivnim frustracijama.
 
- Realiziran kao raskošna polifona orkestracija glasova, s obiljem literarnih citata i reminiscencija te s brojnim inovativnim rješenjima, Valentov roman ''Umjetne suze'' nesumnjivo predstavlja veliki dobitak za hrvatsku književnost - rekao je akademik Nemec. 
 
Milko Valent zahvalio je na nagradi istaknuvši da će mu ona biti važan poticaj u daljnjem stvaralaštvu, budući da je HAZU žarište kulture, znanosti i umjetnosti.