Nakon bogoštovlja koje je predvodio župnik Branimir Bučanović, predsjednik Hrvatsko-češkog društva povjesničar i bohemist Marijan Lipovac održao je predavanje o životu i djelu Jana Husa u kojem je objasnio okolnosti zbog kojih je u Češkoj krajem 14. i početkom 15. stoljeća došlo do jačanja snaga koje su se zalagale za reformu Katoličke crkve  i njeno vraćanje evanđeoskim vrijednostima uz odricanje od sekularne moći i bogatstva.
 
Jan Hus (oko 1370 .- 1415.), češki katolički svećenik, teolog, profesor i rektor Karlovog sveučilišta u Pragu, djelovao je u vrijeme tzv. Zapadnog raskola (1378. - 1417.) kada je Katolička crkva proživljavala tešku institucionalnu, duhovnu i moralnu krizu. Kritizirao je moralno rasulo, prodaju oprosta od grijeha i druge nepravilnosti i zloporabe u Crkvi, kao i njenu svjetovnu vlast. Glavnim duhovnim i svjetovnim autoritetom smatrao Bibliju te se zalagao za njeno prevođenje na narodne jezike. Osuđen je na smrt kao heretik na crkvenom koncilu u Konstanzu i spaljen na lomači 6. srpnja 1415.
 
Nakon Husove smrti njegovi sljedbenici prozvani husitima u Češkoj su podigli pobunu protiv Katoličke crkve i započeli su husitski ratovi tijekom kojih su husiti  pobijedili u pet uzastopnih križarskih pohoda između 1420. i 1431. Husiti su se izborili za vjersku slobodu ostavši formalno u sastavu Katoličke crkve, ali zadržavši neke svoje posebnosti. Na temeljima husitizma sredinom 15. stoljeća nastaje nova, samostalna vjerska zajednica Češka braća, koja u 16. stoljeću postaje dominantna u Češkoj. To je potrajalo sve do 1620. i poraza Čeha u Tridesetogodišnjem ratu kada počinje nasilna rekatolizacija Češke. Danas u Češkoj postoji Čehoslovačka husitska crkva s 39.000 vjernika te Evangelička crkva Češke braće s 52.000 vjernika.
 
Jan Hus jedan je od preteča protestantske reformacije koja je započela stoljeće nakon njegove smrti. Česi ga smatraju jednom od najznačajnijih osoba svoje povijesti, a dan njegove smrti u Češkoj je državni blagdan. Papa Ivan Pavao II. pohvalno je govorio o Janu Husu tijekom svog prvog posjeta Češkoj 1990., a 1999., uoči Velikog jubileja 2000 godina kršćanstva, izrazio je duboko žaljenje zbog smrti Jana Husa i zbog sukoba i podjela koje je ona izazvala među Česima.
 
Papa Franjo je u lipnju 2015. kazao da je potrebno nastaviti proučavanje lika i djela Jana Husa, koji je dugo bio predmetom prijepora među kršćanima, dok je danas postao poticaj za dijalog. U svibnju 2014. hrvatski franjevac fra Šimun Šito Ćorić uputio je pismo papi Franji u kojem ga je zamolio da rehabilitira Jana Husa.
 
Marijan Lipovac je istaknuo i važnost Jana Husa za češku kulturu, uz ostalo i zbog toga što je bio autor češkog pravopisa i slova s dijakritičkim znakovima koje su u 19. stoljeću preuzeli i Hrvati, a spomenuo je i da je Hus među svojim studentima i sljedbenicima imao i nekoliko Hrvata. Veliki štovatelj Jana Husa među Hrvatima bio je Stjepan Radić.
 
Na obilježavanju 600. godišnjice smrti Jana Husa bio je i župnik Valdeške crkve iz Trsta Ruggiero Marchetti koji je podsjetio na povijest ove vjerske zajednice osnovane 1184. koja je tijekom stoljeća proživjela teške progone, kao i na njene veze sa sljedbenicima Jana Husa. Važnost Jana Husa za reformaciju u svom je govoru istaknuo i župnik Evangeličke crkvene općine Zagreb Moran Rajković, dok je Jindra Malá iz češkog veleposlanstva u Zagrebu kazala da je Jan Hus iznimna osoba češke povijesti na koju su svi Česi ponosni, posebno zbog njegove poruke da istina uvijek pobjeđuje koja se nalazi i na zastavi čeških predsjednika.
 
Na spomen-večeri su govorili i izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića Željko Zaninović, predsjednik Hrvatskog biblijskog društva Dražen Brodarić, predstavnik inicijative 40 dana za život Vedran Politeo, a nazočni su bili i pripadnici češke manjine u Zagrebu te vjernici Reformirane crkve i drugih kršćanskih crkava.