Iz U ime obitelji zapravo su zatražili da se njihov prijedlog doda već postojećem Prijedlogu ocjene ustavnosti koji datira iz 1991. godine, rekao je Krešimir Planinić, član Upravnog odbora U ime obitelji.

Navode da Ustavni sud RH treba znati za pravne i druge činjenice koje su se promijenile u posljednjih 25 godina i na temelju potpune pravne i životne argumentacije donijeti odluku. 
 
U Udruzi naglašavaju da je ''pravo na pobačaj'' projekcija individualnih želja u društveni poredak, što predstavlja krivo poimanje ljudskih prava i otvara opasno područje pretvaranja bilo kojih želja u individualne slobode i prava. Ističu da je i sam Europski sud za ljudska prava prihvatio u više presuda da život ima značenje javnog, a ne samo privatnog interesa.
 
Marija Junković, članica pravnog tima U ime obitelji navodi da tzv. Zakon o pobačaju nije u skladu s Ustavom RH jer taj isti Ustav jasno propisuje da 'svako ljudsko biće ima pravo na život', a 'ljudsko biće' obuhvaća nerođenog i rođenog čovjeka. Ne postoji pravo na slobodno odlučivanje o rađanju djece, koje je bilo sadržano u prijašnjem komunističkom Ustavu SFRJ i Ustavu SRH.
 
- Jedini ispravni odnos jest promatranje prava na život majke u odnosu na pravo na život nerođenog djeteta. Stoga, isključivo kada je ugroženo pravo na život i zdravlje majke, opravdano je stavljati u ravnotežu  pravo majke u odnosu na pravo na život nerođenog djeteta -  rekla je Junković.
 
Pobačaj se ne može smatrati mjerom zdravstvene zaštite jer se njime ne postiže niti jedna od svrha zdravstvene zaštite navedenih u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, prema kojem se istovremeno pacijentom smatra nerođeno dijete, dodala je Kristina Bakula, članica pravnog tima U ime obitelji.
 
- Kako ljudska prava proizlaze iz same prirode bića, a ne iz sposobnosti da se čovjek ponaša na određeni način ili ovisno o stupnju njegova razvoja, nerođena djeca imaju ljudska prava neovisno o svojoj dobi – zaključila je Bakula.