U prigodi 20. obljetnice od potpisivanja Ugovora o položaju i djelovanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u sastavu Sveučilišta u Zagrebu (1996.–2016.), u prostorijama Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu održana je svečana sjednica Fakultetskoga vijeća Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta.

Dekan KBF-a prof. dr. sc. Tonči Matulić posebno je pozdravio predstavnike institucija potpisnica i supotpisnica predmetnoga ugovora velikog kancelara KBF-a zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića te je pozdravio i žive svjedoke potpisnike Ugovora, ondašnjega rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Marijana Šunjića i ondašnjega dekana KBF-a akademika Franju Šanjeka.

- Rado se sjećamo i blagopokojnog kardinala Franje Kuharića, kojega je Bog na današnji dan uzeo k sebi, te pokojnoga predsjednika Hrvatskoga sabora akademika Vlatka Pavletića kao supotpisnike ugovora - rekao je Matulić.

Istaknuo je kako prisjećanje na povijesne događaje nije tek prigoda za pretresanje povijesti, nego za osobno otvaranje posebnom nadahnuću da se pokaže primjer i smjer kretanja razvoja našega fakulteta u nadolazećoj budućnosti, kako je rekao dekan Matulić, za koju vjerujemo da nam dolazi iz Božje ruke, a za čiju kvalitetu i prosperitet se trebamo svi zajedno dogovorno, odgovorno i predano trsiti i izboriti.

U svom obraćanju kardinal Josip Bozanić je podsjetio, kako je upravo na današnji dan 11. ožujka 1869. godine Hrvatski sabor izglasao zakonski članak o utemeljenju sveučilišta u glavnom gradu Zagrebu.

Nadalje je, rekao kako je zakonski akt Hrvatskoga sabora potvrdio car Franjo Josip, 8. travnja 1869. čime je osnovano moderno hrvatsko sveučilište u Zagrebu s četiri fakulteta filozofskim, teološkim, pravnim i medicinskim. Sveučilište u Zagrebu svečano je otvorio, 19. listopada 1874. hrvatski ban Ivan Mažuranić, a prvi mu je rektor bio svećenik i profesor Matija Mesić.

Podsjetio je kardinal Bozanić kako je povijest visokog školstva u Zagrebu usko povezana sa Zagrebačkom (nad)biskupijom i onim razvojnim procesom što ga je još u 13. stoljeću pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II. Babonić koji je osnovao filozofsko-teološki studij.

Podsjetio je kako je jedan od Babonićev nasljednika, bl. Augustin Kažotić osnovao Katedralnu školu s naglaskom na studiju klasičnih autora antike, crkvenih otaca i teologa skolastičkog razdoblja. Navedeni studij je preustrojila carica Marija Terezija nakon ukinuća Isusovačkog reda u Kraljevsku akademiju znanosti s trima fakultetima filozofskim, teološkim i pravnim.

- Možemo reći da je Sveučilište u Zagrebu izraslo u stoljetnom procesu kojemu je Zagrebačka biskupija, odnosno nadbiskupija bila kolijevka - ustvrdio je kardinal Bozanić.

Kardinal Bozanić je podsjetio kako Ugovor regulira specifičan položaj KBF-a u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, te je postao model i za slične ugovore sklopljene naknadno između drugih hrvatskih teoloških fakulteta i Sveučilišta.

- Potpisivanje tog Ugovora označeno je i kao ispravljanje odluke o isključenju KBF-a iz Sveučilišta - rekao je kardinal.

Podsjetio je Kardinal na taj nemili događaj od 29. siječnja 1952. kada je Vlada Narodne Republike Hrvatske donijela ''Rješenje o ukinuću Rimokatoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu", a to je rješenje 23. srpnja 1990. godine Izvršno Vijeće Sabora Republike Hrvatske proglasio ništavnim.

Rektor Zagrebačkog sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras je u ovoj prigodi naglasio da Ugovor kojem se obilježava 20. obljetnica pokazuje da je Sveučilište ponovno nakon 330 godina objedinilo sve one sastavnice koje su ga od početka krasile.

- Pokušaj da se mijenja povijest je pravno poništen, ali sigurno da moramo biti svjesni da takvi događaji se stalno ponavljaju - rekao je Boras.

Istaknuo je važnost  autonomije Sveučilišta te kazao kako zajedništva iznad političkih prilika, kao što to drži i Crkvu ujedinjuje nas oko traganja za istinom. Upozorio je potom na potrebu brige oko najvećeg sveučilišta u Hrvatskoj koje je nositelj ne samo znanstveno-obrazovnog, nego i kulturnog identiteta.

- Bez dostatnoga financiranja, bez svjesnosti da to čak i Europa traži, bez zajedničkih promicanja tih vrijednosti nećemo uspjeti u dogledno - zaključio je.

Ministar znanosti obrazovanja i sporta RH prof. dr. sc. Predrag Šustar osvrnuo se na neke od vrednota za koje se zalaže KBF, a koje su i Hrvatskoj najpotrebnije.

- Kritičnost, bez kritičnosti jedno dobro uređeno moderno europsko društvo ne može funkcionirati. Ta kritičnost mora biti upregnuta u dijalošku formu. A dijalog je u opisu vrednota jasno istaknut. Dijalog nameće pravila da ta kritičnost bude fokusirana i usmjerena – kazao je ministar Šustar.

Napomenuo je i razboritost koja je u Hrvatskoj jako potrebna. Dodao je kako je to osjećaj za mjeru, smatrajući da ova institucija, KBF treba nas sve učiti, a zna kako to činiti.

- Ne možemo razjedinjeno, moramo razborito i moramo činiti sve, jer na nama je da gradimo Hrvatsku – istaknuo je Šustar.

Obraćajući se nazočnima predsjednik Sabora akademik Željko Reiner izrazio je radost sudjelovanja na ovom skupu u prigodi važne obljetnice, kojom su ispravljene velike nepravde koje je komunistička vlast nanijela KBF-u 1952. isključivši ga iz Sveučilišta u Zagrebu.

- Taj nemili događaj označio je grubi prekid, kao što su i mnogi drugi slični događaji bili grubi i nasilni prekidi u povijesnom razvitku hrvatskog sveučilišta i znanosti. Bio je to ujedno i pokušaj raskida s tradicijom hrvatskog naroda, pokušaj da se iskorijeni kršćanski duh i pripadno kršćansko naslijeđe u čijem su okrilju Hrvati stoljećima gradili vrijednosti i svoj identitet – kazao je Reiner.

Nadalje je istaknuo kako je samo ne demokratska vlast mogla biti protiv promicanja ekumenskog, međureligijskog, međukulturalnog dijaloga i protiv karitativno-socijalnog pristupa, što je u temelju učenja Katoličke Crkve i što promiče ovaj Katolički bogoslovni fakultet.

- Slijedeći biskupa Strossmayera koji je Hrvatsku na neki način uveo u europski civilizacijski krug, blaženog, a nadamo se ubrzo svetoga Alojzija Stepinca koji je osuđivao nepravnu i nasilje u ime klasnih i rasnih i narodnosnih teorija, te kardinal Franje Kuharića koji je Crkvu mudro vodio u teškom razdoblju komunizma i Domovinskog rata, vi ste ono sidro i onaj svjetionik koji Hrvatsku spašava da se ne razbije i ne potone u oluji – zaključio je predsjednik Sabora.