Susretu je prisustvovao i zagrebački nadbiskup i veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta kardinal Josip Bozanić, koji je u uvodnoj riječi izrazio želju da svi sudionici okruglog stola budu dionici istinskog i iskrenog traženja „poveznica“ koje već stoljećima povezuju vjerski odgoj te odgoj i obrazovanje u njihovoj cjelovitosti. Upozorio je kako u izradu školskog nacionalnog kurikuluma treba biti uključena što šira društvena zajednica, te da on ne smije biti djelo samo jedne osobe, jedne interesne skupine, lobija ili stranke.

„Odgoj i obrazovanje, jest mogućnost sustavnog uvođenja osobe u odnos sa stvarnošću. Stoga, ostvarivanje slobode u odgoju i obrazovanju mjerilo je slobode u konkretnom društvu“, kazao je Kardinal. U nastavku obraćanja, kardinal Bozanić osvrnuo se na izazove s kojima se hrvatsko društvo u procesu globalizacije suočava. Posljedično tomu, napomenuo je kako škole i sveučilišta u nas trebaju prijeći još dugi put transformacije da bi uistinu jamčili pravo na punu slobodu odgoja i obrazovanja.
 
Pozvao je okupljene sudionike da o stvarima koje spadaju u red općeg dobra, a to je svakako odgoj i obrazovanje, dijalogiziraju. „U našem hrvatskom društvu važno je neumorno promicati dijalog na svim razinama“, rekao je Kardinal, te zaključio s pozivom da „oni koji su intenzivno uključeni u reformu hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava ne zaborave čovjeka, da ga olako ne žrtvuju nekim gospodarskim i tržišnim ciljevima, nego da mu školski sustav omogući puni procvat njegove osobnosti. To nije moguće ostvariti bez cjelovitog gledanja na čovjeka, tj. bez promicanja njegove duhovne, moralne i religiozne dimenzije“, poručio je kardinal Bozanić.
 
Predavački dio okruglog stola otvorio je prof. dr. sc. Hrvoje Sikirić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svom je izlaganju približio pravni okvir vjerskog odgoja i obrazovanja na hrvatskoj i međunarodnoj razini. Ocijenio je postojeći pravni okvir zadovoljavajućim jer je težište na obrazovanju, a ne na odgoju, te naglasio kako bi temelj i cilj odgojno-obrazovnog procesa trebala biti cjelovita ljudska osoba.
 
Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić kazao je, „u društvu se susrećemo s različitim mišljenjima o važnosti religije u odgojno-obrazovnom procesu. Religija nam nudi nešto što dotiče ljude u njihovu življenju, a izostavljanje religije iz odgoja bila bi pogreška“, istaknuo je rektor Tanjić.
 
Dr. sc. Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, koji je ujedno na čelu Cjelovite kurikularne reforme u RH u svom je izlaganju podsjetio na istraživanja koja pokazuju da je vjeronauk vrlo dobro prihvaćen predmet u školi. „To je predmet na kojem učenici mogu pristupiti dijalogu i raspravi o određenoj temi, za razliku od drugih predmeta koji su instruktivni  i usmjereni na usvajanje činjenica“,  rekao je Jokić.
 
Dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Vlatko Previšić naglasio je potrebu humanizacije obrazovnog sustava, te ukazao na nedostatak klasičnih vrlina u društvu poput vjere u dobro i poštenje. Upozorio je na opasnost kvantifikacije čovjeka, ali i na postojanje metafizičke krize o iskonskoj ideji čovjeka. „Pridonosi li vjeronauk rješavanju te krize?“ upitao je dekan Previšić.
 
„Vjeronauk ima svoje mjesto u obrazovnoj tradiciji, a religijski odgoj i obrazovanje može pridonijeti dijalogu, kulturi raspravljanja i argumentaciji“, rekao je dr. sc Josip Burušić s Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar. Nažalost, nastavio je, u hrvatskoj se javnosti pokušava nametnuti drugačiji dojam. Ustvrdio je kako su ključni problemi obrazovanja u Hrvatskoj nejednakost, povećanje socijalnih razlika, te neučinkovitost.
 
Posljednje izlaganje održao je prof dr. sc. Tonči Matulić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta, koji je izrazio zabrinutost kakav će tretman u novoj reformi imati vjerski i religijski sadržaji razasuti po drugim predmetnim područjima. „Kako će biti tretirane religijske i vjerske implikacije drugih predmetnih područja i hoće li vjeronauk biti tek alternativa župnom vjeronauku ili će on biti u ulozi koja mu je vlastita promicati i predstavljati temeljni integrativni princip cjelokupnog znanja koji se predstavlja u školi“, samo su neka od pitanja koja je dekan Matulić postavio pred stručnjake zadužene za kurikularnu reformu.
 
Okrugli stol kojim je moderirao doc. dr. sc. Nenad Malović završio je diskusijom.