U nečemu se uspjelo više, u poslovima vanjske politike u proteklih godinu dana učinak je doista impresivan. Uz premještanje mojeg ureda, što se dogodilo nekoliko puta prošle godine, to su ključni pomaci koje je napravila moja administracija, ocijenila je predsjednica u intervjuu i dodala kako želi da hrvatska vanjska politika bude puno samosvjesnija, sigurnija, a da, kada je riječ o EU-u i NATO-u, više stvaramo politiku, a manje slijedimo druge.

Također je dodala pomicanje okomice, nezatvaranje u ovaj naš svijet jugoistoka Europe te stvaranje veza, kako je kazala, uspravnice između Jadrana i Baltika, Crnog mora, dakle, povezivanje sjevera i juga, autentične srednje Europe kojoj smo oduvijek pripadali, što su, kako ocjenjuje, naši ljudi vrlo pozitivno pozdravili.

- Budućnost mora biti naš iskorak u onaj drugi prostor kojemu prirodno pripadamo - smatra hrvatska predsjednica.
 
Napomenula je kako to ne znači zanemariti druge hrvatske interese, kao što su zaštita hrvatskog naroda, naročito u BiH, dobrosusjedski odnosi i rješavanje otvorenih pitanja, te razvoj gospodarskih i drugih odnosa.

Iako je okosnica hrvatskog gospodarskog razvoja i ulaganja i dalje Njemačka, a sve je snažniji rast robne razmjene sa zemljama Višegradske skupine, Poljskom, Češkom, Slovačkom i Mađarskom, plus Austrija i Slovenija, predsjednica naglasak stavlja na širenje gospodarskih odnosa izvan EU-a, primarno s državama središnje Azije i Kine, gdje, kako je kazala, vidi puno prostora za prometno, infrastrukturno i energetsko povezivanje, te gdje ima mjesta i za hrvatsku brodogradnju.
 
Kao jednu od ključnih zadaća Grabar-Kitarović navodi zajedničko rješavanje migrantske krize kroz razgovor i suradnju sa susjedima.
 
- Mislim da nam je jedna od prvih zadaća maknuti ovu žicu na granici s Mađarskom i Slovenijom - kazala je i ocijenila kako migrantsko pitanje kao dugoročna kriza, još uvijek nije dobro definirano unutar EU.
 
Na pitanje očekuje li bolju suradnju s novim ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačem nego s vladom Zorana Milanovića, kazala je kako vjeruje i očekuje bolju sveukupnu suradnju i bolju usklađenost te je istaknula kako to nema veze s ideološkom bliskošću. 
 
- Postavši predsjednica RH prihvatila sam biti predsjednicom svih hrvatskih građana, bez obzira na to kojoj tko političkoj opciji pripada - kazala je Grabar-Kitarović.

Napomenula je kako je njezina primarna zadaća iznositi koji su problemi u društvu i poticati njihovo rješavanje, a sve u okviru svojih ustavnih ovlasti koje, kako je kazala, nema želje širiti. 
 
- Tu nije riječ o povećanju ovlasti i uopće to u ovom trenutku i nije na dnevnome redu - kazala je.
 
Smatra da su ovlasti predsjednice u ovom trenutku sasvim dovoljne, pod uvjetom da postoji dobra volja s druge, vladine strane za suradnju. Smatra također kako ona i premijer Tihomir Orešković imaju slični način razmišljanja i stil rada. 
 
U Hrvatskoj joj najviše smeta to što nam treba previše vremena da bismo se uopće pokrenuli i počeli raditi, kazala je.
 
- Vlada je bila izložena specifičnoj situaciji u procesu formiranja. No, svi mi zajedno ohrabrujemo vladu da se što brže uhvati konkretnih pitanja jer jako puno ulagača čeka – rekla je.
 
Kolinda Grabar-Kitarović prva je političarka koja je pobijedila u Večernjakovu izboru osobe godine, u konkurenciji u kojoj je ove godine bilo još 11 uglednih osoba.  Titulu Večernjakove osobe godine taj list dodjeljuje od 2011. želeći odati priznanje hrvatskim državljanima koji svoji radom pridonose napretku i imidžu naše žemlje.
 
U odluci o nominaciji Grabar-Kitarović, koja je i prva žena izabrana za predsjednicu RH, za tročlani je prosudbeni žiri presudno bilo to što je riječ o prvoj ženi u povijesti hrvatske države koja je postala predsjednica, to što se već u prvoj godini svojeg mandata zauzela za promjenu u vanjskoj politici, te čvrst stav koji je zauzela nakon parlamentarnih izbora da će mandat za sastavljanje nove vlade dati onome tko donese dokaz da ima podršku saborske većine.