- Prva nam je zadaća osigurati ostanak, opstanak i dobrobit naših mladih, da nam ne odlaze diljem svijeta. Doista vjerujem da Hrvatska ima sve preduvjete da bude prosperitetna država u kojoj će ljudi ne samo ostajati već se i vraćati. Imamo slavnu povijesti, geografski prostor, klimatske uvjete, resurse i marljive i dobre ljude - rekla je Grabar Kitarović, pozvavši na gradnju bolje budućnosti.

Najavila je nastavak snažne i asertivne vanjske politike.

- Nastavit ćemo biti dijelom aktivnog predvođača donošenja odluka u EU-u i NATO-u, izgrađivati dobrosusjedske odnose, ali nećemo nikome dopustiti da revidira našu povijest i etiketira državu raznim imenima - poručila je predsjednica iz dvorane Vatroslava Lisinskog.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da je međunarodno priznanje izboreno zahvaljujući državničkoj i vizionarskoj politici dr. Franje Tuđmana, nemjerljivu doprinosu hrvatskih branitelja te umješnosti hrvatske diplomacije.

- Bez hrabrosti, odvažnosti i žrtve hrvatskih branitelja koji su nam donijeli slobodu ne bi bilo današnje slobodne Hrvatske - naglasio je.

Ustvrdio je kako činjenica da je dan međunarodnog priznanja, Hrvatsku priznalo 12 članica tadašnje Europske zajednice,  dovoljno govori da smo uvijek težili usvajanju europskih vrijednosti i željeli biti dio tog civilizacijskog kruga.

- Kao društvo i odgovorni politički dionici društva moramo težiti ostvarenju tri cilja - istini o prošlosti, kroz argumentiranu raspravu rješavati probleme svakodnevnice naše sadašnjosti i graditi konsenzus o razvojnim gospodarskim pitanjima hrvatske budućnosti. Mislim da za to imamo odgovornosti i snage, a priznanje na 15. siječanj neka nam bude poticaj da te ciljeve zajednički i ostvarimo - pozvao je Plenković.

Predsjednik Sabora Božo Petrov, istaknuo je četvrt stoljeća nakon međunarodnog priznanja, Hrvatska je pred novim odgovornostima i prioritetima.

- Euroatlantski potpuno integrirana, Hrvatska je danas vjerodostojan, siguran partner, jamac stabilnosti i mira, napose u ovom dijelu Europe - kaže Petrov.

Poručuje kako zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske daje nadu da možemo prijeći „apsolutno“ svaku prepreku.

- U spomen na sve koji su samostalnost platili životom, u čast svih koji su ranjeni, kojima nedostaju njihovi bližnji, stvorimo zemlju kakvu su oni sanjali, prisjetimo se i zaslužnih koji su očuvali nacionalnu ideju kroz vremena koja su bila bremenitija nego danas - pozvao je predsjednik Sabora.

Svečani koncert u spomen na 15. siječnja 1992. i međunarodno priznanja Hrvatske okupio je brojne sudionike tog prijelomnog vremena, hrvatske branitelje, predstavnike političkog, kulturnog, vjerskog, javnog života, diplomatski zbor.

U glazbenom programu izvedena su djela hrvatskih skladatelja Jakova Gotovca, Blagoja Berse i Ivana pl. Zajca, a svečani koncert završio je skladbom Moja domovina, jednom od simbola ratnih 90-ih, te vatrometom kod zagrebačkih fontana.

Prije četvrt stoljeća, 15. siječnja 1992. Hrvatsku je zajedno priznalo svih 12 članica tadašnje Europske zajednice, Njemačka, koja je uz Vatikan odigrala ključnu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose sa Republikom Hrvatskom.

U tim danima, Domovinski je rat bio u punom jeku, a gotovo trećina zemlje pod okupacijom tadašnje Jugoslavenske armije (JNA) i pobunjenih lokalnih Srba. Na svoje tada priznate granice Hrvatska je izišla tek po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja, odnosno nakon šest godina.