U uvodnom dijelu je predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić podsjetio kako je na posljednjem zasjedanju HBK održanom prije mjesec u priopćenju istaknuto, da hrvatski biskupi prate gibanja i rasprave o određenim temama u društvu. Tada je odlučeno obratiti se javnosti jednim ovakvim pismom s prijedlozima o poboljšanju sustava obrazovanja, prijedlozima zakonskih odredbi koje se odnose na obitelj, te vezano uz raspravu oko Istanbulske konvencije. U tom su priopćenju biskupi dodali kako je primijećeno kako konvencija uz plemenite nakane vezane uz raspravu zaštite žene i obitelji od nasilja implementira i terminologiju rodne ideologije i zbog toga je naglašeno kako "ne bi trebalo prihvaćati određenu kolonizaciju o kojoj je govorio i papa Franjo prošle godine".

Tom su prigodom biskupi pozvali sve koji vode raspravu o konvenciji, da raspravu vode konstruktivno i da ne podlegnu nejasnim i upitnim ponudama koje ta konvencija sa sobom nosi. U vezi pak Kurikulne reforme, biskupi su tada naglasili potrebu kvalitetnog izbora stručnjaka za predmete koji sustav čine hrvatskim, a biskupi su osobiti interes pokazali za katolički vjeronauk u osnovnim i srednjim školama. Naglasili su i kako se očekuje transparentan izbor stručnjaka i znanstvenih radnika na različitim područjima posebice kad je riječ o predmetima unutar sustava odgoja i obrazovanja, koji sustav čine hrvatskim, odnosno daju mu njegovu vlastitost.

Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju i predsjednik Komisije Iustitia et pax HBK đakovačko osječki nadbiskup Đuro Hranić novinarima je približio prvi dio poruke. Podsjetio je kako su hrvatski biskupi već ranije izjavili da podržavaju reformu školstva, no vjeruju da svima koji su odgovorni za obrazovnu reformu na srcu uz obrazovnu dimenziju školskoga sustava leži i odgojna dimenzija. "Odgoj zahtjeva i pretpostavlja određeni sustav vrijednosti. Budući da je riječ o hrvatskom obrazovnom sustavu on mora voditi računa i o hrvatskom, nacionalnom, kulturnom, jezičnom identitetu djece i mladih te upoznavanja s hrvatskom poviješću i kulturom", rekao je nadbiskup Hranić. U poruci se ističe kako je potrebno posebnu pozornost posvetiti predmetima iz društvenoga humanističkoga područja koji na izravan način pružaju vrijednosan okvir za ono što je Kongregacija za katolički odgoj u svom nedavnom dokumentu s pravom nazvala solidarnim humanizmom. "Humanizirati odgoj znači staviti osobu u središte odgoja i obrazovanja. Dok s jedne strane treba voditi računa o poboljšanju usvajanja nastavnoga gradiva, ipak obrazovna reforma se mora usmjeriti prema plodovima koji se očituju u sposobnosti mladih ljudi da oblikuju svoje osobne, moralne i društvene stavove i vrijednosti te, uvažavajući njihove talente, usmjeravati ih prema izgradnji općega dobra", stoji u poruci.

Biskupi ukazuju na činjenicu da prenaglašeno isticanje samo ove dimenzije obrazovanja, neće puno pomoći u razvoju komunikacijskih vještina, a niti u poticanju neovisnoga stvaralačkog razmišljanja. „A mi na kraju odgojno-obrazovnoga procesa želimo dobiti cjelovite mlade ljude koji su sposobni samostalno kritički promišljati stvarnost oko sebe".

U tom kontekstu ovom porukom, biskupi pozivaju sve one koji nose odgovornost za hrvatski obrazovni sustav da "dužnu pozornost posvete oblikovanju nastavnih kurikula za predmete u kojima je najsnažnije zastupljen identitetski značaj, misleći pritom osobito na hrvatski jezik i književnost, na povijest i zemljopis te vjeronauk, jer upravo ovi predmeti izgrađuju nacionalni, kulturalni i vjerski identitet mlade osobe".

Poruka ističe i važnost konfesionalnoga katoličkoga vjeronauka, ali i drugih konfesionalnih vjeronauka u hrvatskom odgojno-obrazovnom procesu, jer konfesionalni vjeronauk pridonosi razvoju dijaloga s pripadnicima drugih konfesija i vjerskih zajednica s drugim identitetima, a istodobno odgaja za istinske moralne vrijednosti, osobito za duh služenja i življenja Kristove zapovijedi ljubavi, pridonoseći zajedničkomu životu, promicanju mira, društvene pravednosti i solidarnosti.

Nadalje se u poruci naglašava važnost uključenosti roditelja u školski sustav, jer su oni prije svih najodgovorniji za odgoj i obrazovanje svoje djece, jer su „oni prvotni odgojitelji, a svi drugi su njihovi suradnici i pomažu im u njihovom pravu i dužnosti da odgajaju i obrazuju svoju djecu". Na kraju je nadbiskup Hranić dodao kako se u poruci podsjeća i „da uspjeh obrazovne reforme ovisi i o izobrazbi samih nastavnika, te se smatra da treba sve učiniti kako bi njihov poziv bio dostojno vrjednovan, a rad pravedno nagrađen".